Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev potpisali su danas ugovor o provedbi operativnih programa.

Riječ je, istaknuo je Pankretić, o ubrzanom režimu unaprijed isplaćenih kapitalnih ulaganja od strane Ministarstva HBOR-u.

- To znači da će, primjerice, poljoprivrednik koji bude trebao kredit od tri milijuna kuna, a pritom Ministarstvo ocijeni da takav projekt treba pomoći u visini od milijun kuna dobiti kreditno zaduženje za dva milijuna kuna. Najvažnije je, meðutim, da će kapitalna ulaganja u visini od milijun kuna odmah ići direktno na HBOR, čime se ubrzao proces izdavanja sredstava i olakšalo poljoprivredniku - rekao je Pankretić.

Obiteljsko gospodarstvo Marijančanka iz Marijanaca u Osječko-baranjskoj županiji osnovano je 1993. godine, a njegova primarna djelatnost je proizvodnja konzumnih jaja. Proizvodni kapacitet od 75.000 nesilica osigurava mjesečnu proizvodnju od prosječno 1.875.000 komada jaja ili oko 22,5 milijuna komada godišnje. Godišnji prihodi društva su izmeðu 10 i 12 milijuna kuna, pa se po kapacitetu i proizvodnji ubrajaju u veće proizvoðače u Hrvatskoj.

Prednost Marijančanke pred konkurencijom je, kako kaže financijski direktor društva Krunoslav Jurišić, u tome što je stvorena od malog obiteljskog gospodarstva i što je rasla na temelju vlastitog kapitala. Sada posjeduju 200 hektara vlastite obradive zemlje, nemaju veće zaduženosti, redovno plaćaju svoje obveze, posjeduju nove objekte s modernom tehnologijom, stalno ulažu u razvoj i nove tehnologije i pri tome suraðuju sa znanstvenicima.

Posljedice krize osjećaju se u smanjenom uvozu poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku, što je prilika za domaće proizvoðače da nadoknade manjak koji su trpjeli zbog konkurencije stranih proizvoda, rečeno je na sjednici Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo Hrvatske obrtničke komore, priopćeno je iz HOK-a.

Predsjednik Ceha Enrico Cernecca naglasio je i da hrvatski poljoprivredni proizvodi imaju zadovoljavajuću kvalitetu kojom se mogu mjeriti sa stranima.

Ocijenio je pozitivnim poteze Vlade koja ni rebalansom proračuna nije smanjila sredstva za poljoprivredu.

Domaći se poljoprivrednici moraju udruživati kako bi povoljnije nabavili repromaterijal te zajednički plasirali svoje proizvode i usluge. Stoga Ceh radi na osnivanju udruga za skupnu nabavu repromaterijala u poljodjelstvu te za zajednički plasman roba i usluga, zaključeno je na jučerašnjoj sjednici Ceha na temu ekonomska kriza i poljodjelstvo.

Hrvatska bi već ove godine trebala dobiti novi zakon o državnim potporama kakav vrijedi u zemljama Europske unije. S prijedlogom novog zakona o potporama seljaci su upoznati proteklih dana, a njegov je tekst izazvao dosta polemika na selu.

Najviše je komentiran članak prijedloga zakona koji govori o tome da svi koji prime na godinu više od 36.000 kuna poticaja imaju na njih pravo samo ako su proveli odreðen broj sati na edukaciji. Taj je prijedlog zakona, kako kaže Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu Osječko-baranjske županije, sukladan zakonima o poticajima u zemljama Europske unije.

Hrvatska je ponovno dokazala transparentnost u cjelokupnom poslovanju s tunama, a njezina delegacija je na izvanredni sastanak pododbora ICCAT-a (Meðunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna) otišla vrlo dobro pripremljena, sa spremnim odgovorom na svako pitanje.

U Barceloni je zasjedao pododbor koji ocjenjuje koliko su pojedine države članice usklaðene s propisima što ih donosi ICCAT. O tom sastanku, prvom izvanrednom u 50-godišnjoj povijesti te meðunarodne komisije, odluka je donesena na redovitom godišnjem zasjedanju, lani u Marakeshu.

Uočeni su tada brojni problemi i ocijenjeno da se mnoge članice ne pridržavaju propisa te, posebno, da ne dostavljaju podatke nužne za procjenu stoka i donošenje novih mjera zaštite.

Smanjenje PDV-a na hranu i piće s 22 na deset posto antirecesijska je mjera za pomoć hrvatskom turizmu o kojoj ozbiljno razmišljaju u Ministarstvu turizma. O efektima te mjere na ovogodišnju turističku sezonu ministar Damir Bajs najkasnije bi sutra trebao informirati premijera Sanadera i ostale članove Vlade. S obzirom na to da većina mjera zadire u državni proračun, konačna odluka o prihvaćanju Bajsova akcijskog plana bit će na ministru financija Ivanu Šukeru.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na Mediteranu koja ima tako visoku stopu PDV-a u ugostiteljstvu. U Grčkoj ona iznosi osam posto, u Italiji deset, a u Španjolskoj sedam posto. Dio stručnjaka, koje je angažiralo Ministarstvo radi izrade akcijskog plana za spas hrvatskog turizma 2009. godine, izlaz iz krize vidi upravo u niveliranju stope PDV-a na hranu i piće s onom koja je na snazi u konkurentnim zemljama. Drugi, pak, smatraju da je ta mjera dvosjekli mač.

Paška sirana pred većim je tržišnim iskorakom jer uz novi objekt dnevna proizvodnja i prerada mlijeka Sirane može dosegnuti 100.000 litara mlijeka, i to po standardima Europske unije (EU). Prije investicije teške više od 28 milijuna kuna, mogućnosti staroga pogona bile su neusporedivo manje - dnevni je maksimum bio 30.000 litara mlijeka. Projekt nove sirane prepoznao je EU davši mu “vjetar u leða” bespovratnim sredstvima SAPARD programa iz kojega je povučeno najviše moguće - 10 milijuna kuna. Sudionicima drugoga kruga natječaja zaključenoga u srpnju 2007. godine novac je stigao nedavno. Oni sada imaju i europski izvozni broj koji im otvara poveće izvozne mogućnosti.

Ozbiljan rad na pripremama

“Ozbiljno smo radili na pripremama, educirali djelatnike za taj proces, borili se s izvoðačima radova. Svi traženi dokumenti zahtijevaju veliku detaljnost, a osim toga, kontrola procesa pripreme i sudionika treba biti na visokoj razini. Tijek pripreme bio je iznimno zahtjevan, ali to i nije takav 'bauk' kakvim se smatra, i u konačnici se - isplati! Važnim se pokazala i kvalitetna suradnja s lokalnom zajednicom koja nam je izlazila u susret brzim izdavanjima potrebnih dokumenata”, objašnjava Ante Pernar, direktor Paške sirane dodavši kako su zbog tečajnih razlika i mijenjanja graðevinske dozvole izgubili 150.000 kuna bespovratnih sredstava.

Skupina veterinara upozorava da će država usvajanjem dva nova pravilnika o veterinarstvu, koji na snagu stupaju 1. travnja, ukinuti svakodnevnu kontrolu u proizvodnji, što će omogućiti mesnoj industriji da radi što hoće

Time će se se u pitanje dovesti zdravstvena ispravnost mesa, odnosno, kako su u e-mailu upućenom Jutarnjem listu naveli, “omogućiti uvozno-profiterskim klaoničarskim i mesopreraðivačkim lobijima još veća sloboda u njihovim mutnim radnjama”.

Dva pravilnika, kako tvrde veterinari, ukinut će svakodnevnu kontrolu u objektima za preradu i rasijecanje mesa, ribe i mlijeka, kao i u maloprodaji mesa i proizvoda od mesa, ali će dokinuta biti i veterinarska kontrola na tržnicama, koja će se sada prepustiti samo sanitarnim inspektorima.

Hrvatska će domaćem i stranom tržištu ponuditi dovoljno kvalitetnih prehrambenih proizvoda i smanjiti uvoz. Na svjetskom tržištu konkurentni smo u proizvodnji kukuruza, pšenice, vina, maslinova ulja i mandarina. Bilježimo i rekordan izvoz tune, a naši konjunkturni izvozni proizvodi su šećer, cigarete, umaci, pivo..., kaže ministar Božidar Pankretić

Unatoč ozbiljnijem iskoraku na početku godine, kad je izvoz hrane bio veći za 27,3 posto, a uvoz smanjen za 17,5 posto, te raspoloživim prirodnim resursima, proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj još je nedostatna. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže da moramo priznati da postojeća naslijeðena poljoprivredna struktura, osobito kad je riječ o poljoprivrednom zemljištu kao ograničenom resursu od posebnog državnog značenja, nije povoljna. Dodaje da je zato aktualna poljoprivredna politika i usmjerena na povećanje i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda. Osim toga i na pokretanje proizvodnje na oko milijun neobraðenih hektara i to na način da zemljište bude na raspolaganju onima koji se žele i mogu baviti poljoprivredom.