Najbrži i najunosniji je izvoz hrane preko turističkog stola

Hrvatska će domaćem i stranom tržištu ponuditi dovoljno kvalitetnih prehrambenih proizvoda i smanjiti uvoz. Na svjetskom tržištu konkurentni smo u proizvodnji kukuruza, pšenice, vina, maslinova ulja i mandarina. Bilježimo i rekordan izvoz tune, a naši konjunkturni izvozni proizvodi su šećer, cigarete, umaci, pivo..., kaže ministar Božidar Pankretić

Unatoč ozbiljnijem iskoraku na početku godine, kad je izvoz hrane bio veći za 27,3 posto, a uvoz smanjen za 17,5 posto, te raspoloživim prirodnim resursima, proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj još je nedostatna. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže da moramo priznati da postojeća naslijeðena poljoprivredna struktura, osobito kad je riječ o poljoprivrednom zemljištu kao ograničenom resursu od posebnog državnog značenja, nije povoljna. Dodaje da je zato aktualna poljoprivredna politika i usmjerena na povećanje i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda. Osim toga i na pokretanje proizvodnje na oko milijun neobraðenih hektara i to na način da zemljište bude na raspolaganju onima koji se žele i mogu baviti poljoprivredom.

Općenito, kaže ministar Pankretić, smjer koji trebamo pratiti u razvoju poljoprivrede su povećanje poljoprivrednih površina i proizvodnje po jedinici površine, educiranost proizvoðača što rezultira povećanjem proizvodnosti i većom racionalizacijom, a posebice su važna intenzivna ulaganja u proizvodnju.

Prema njegovim riječima, od 2001. godine do danas iz Hrvatske je izvezeno šećera u vrijednosti milijardu dolara, pa će ove godine poticaji biti povećani - iznosit će 4050 kuna po hektaru. Osim u sreðivanje i okrupnjavanje zemljišta, ulaže se u proizvodnju, modernu tehnologiju, zatim ureðenje tržišta i infrastrukture, razvoj i profesionalizaciju interesnih udruga te jačanje ekološke poljoprivrede koja ima dodanu vrijednost.

Naglasak je na unapreðenju visokodohodovnih proizvodnji, prije svega mesa, mlijeka, voća, povrća i grožða, u kojima Hrvatska ne zadovoljava vlastite potrebe, a može se zaposliti dobar dio poljoprivrednika. Pritom se, s obzirom na komplementarnost raznih proizvodnji, ne zanemaruje nijedan drugi segment od važnosti za razvoj hrvatske poljoprivrede. Za veći izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prvo treba obraditi zemlju. Samo u posljednje četiri godine u Hrvatsku je uvezeno voća i povrća u vrijednosti osam milijardi kuna, a izvezeno za samo 1,2 milijarde.

Zbog globalnih kretanja u poljoprivredi i kriznog stanja u svijetu, mnoge su se okolnosti promijenile te se otvaraju nove mogućnosti za hrvatske proizvoðače hrane. »Zato nastojimo što više investirati u poljoprivredu da bi se razina proizvodnje podigla i da bi cijene domaćih sirovina postale konkurentne onima koje zbog nižih cijena trenutno uvozimo«, napominje ministar Pankretić. Jedna od važnih prepreka je neorganiziranost primarnih proizvoðača, koji preraðivačima ne mogu osigurati dovoljne količine proizvoda ujednačene kvalitete.

Ministar napominje da je izlaz u proizvodnim marketinškim organizacijama, koje bi okupile manje poljoprivrednike te im pružile potrebnu infrastrukturnu i organizacijsku podršku za otkup njihovih proizvoda. Europska unija ima razraðene modele potpore takvim organizacijama, a i promišljanja resornog ministarstva na tom su tragu. U cijelom tom lancu vrlo je važna uloga prehrambene industrije, koja se u proizvodnim procesima treba još više oslanjati na domaću sirovinu.

Pankretić drži da hrvatska poljoprivreda može biti konkurentna. Hrvatska ima tradiciju i kvalitetu proizvodnje, pa su imperativ hrvatske poljoprivrede upravo konkurentni proizvodi koje možemo sami proizvesti, dok bi, kao što je to slučaj i u drugim europskim državama, uvozili samo proizvode koji ne uspijevaju na ovim prostorima, što bi u praksi značilo samodostatnost izmeðu 90 i 95 posto. Ne može se očekivati da budemo konkurentni u proizvodnji onog, što ne uspijeva u našem podneblju. Primjerice, u proizvodnji tropskog voća, kave, čaja, začina ili riže.

No, cijeli je niz proizvoda s kojima smo konkurentni na svjetskom tržištu. Ponajprije su tu kukuruz, pšenica, vino, maslinovo ulje i mandarine. Uz ratarsku proizvodnju ide i stočarska, koja ima veliki potencijal s obzirom na hrvatsku tradiciju, ali i sve veću tehnološku opremljenost, zahvaljujući ulaganjima u taj sektor. Bilježimo i rekordan izvoz tune, a naši konjunkturni izvozni proizvodi su šećer, cigarete, umaci, pivo...
Pankretić napominje da turizam kao jedan od najvažnijih generatora gospodarskog rasta, u sinergiji s poljoprivredom, mora postati okosnica izvozne ekspanzije, što znači da turizam u cijelosti ispunjava svoju stratešku funkciju kad je u službi domaće proizvodnje, odnosno što većeg plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda.
Ta činjenica još više dobiva na značenju u sadašnjim uvjetima globalne gospodarske krize. Pripreme za nadolazeću turističku sezonu oslanjaju se na potenciranje izvoza hrane kroz turizam, odnosno činjenicu da se plasmanom domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvaruje mnogo veći učinak, nego u slučaju klasičnog izvoza, zaključuje Pankretić.

Projekcije su raðene za skupinu tzv. osjetljivih proizvoda kao što su žitarice, uljarice, šećer, meso i mliječni proizvodi. Pretpostavlja se da će na svjetskom poljoprivrednom tržištu, nakon što popusti globalna gospodarska kriza, doći do jačanja potražnje i trgovine. Proizvodnji i potrošnji svinjskog mesa prognozira se rast, ali sporijim tempom nego dosad zbog konkurencije peradarske industrije te viših cijena stočne hrane.

To može biti dobra vijest za hrvatske proizvoðače svinjetine, jer nakon što se više od dvije godine ne provodi cijepljenje svinja protiv svinjske kuge, može se očekivati otvaranje tržišta Unije za domaće proizvoðače svinja. Na globalnom tržištu peradi, svinjetine i mliječnih proizvoda očekuje se rast, dok se predviða pad proizvodnje govedine u Europskoj uniji u razdoblju do 2013. godine.

Ministar Božidar Pankretić kaže da će budući Centar za razvoj poljoprivrede, hrane i sela u svoj sastav uključiti postojeće ustanove u poljoprivredi, odnosno zavode, čime se znatno osnažuje početna kadrovska, sadržajna i infrastrukturna osnova rada tog centra te omogućuje veća učinkovitost u radu priključenih zavoda. To će omogućiti bolju koordinaciju njihovog stručnog rada i primijenjenih istraživanja na konkretnim gospodarstvima.

Centar će na jednom mjestu razvijati stručni i istraživački rad te prenositi nova znanja i tehnologije iz područja poljoprivrede i srodnih znanosti u strukture uprave i gospodarstva, koje se bave agrarnom politikom i ruralnim razvojem.

Takoðer će olakšati i potaknuti procese prilagodbe, rasta i razvoja poljoprivrednog sektora i cjelokupnog ruralnog prostora u odnosu na današnje izazove globalizacije.
Kao razvojna i znanstvena institucija treba biti jezgra buduće znanstvene i strukovne vrsnoće i stručna potpora državnoj upravi u voðenju poljoprivredne politike i ruralnog razvoja.

Predviðenim programskim djelatnostima, posebice onima koje se odnose na nove proizvodne programe i tehnologije, te spajanjem postojećih ustanova u jedinstvenu organizacijsku i programsku cjelinu, omogućit će se izgradnja nacionalnog inovacijskog sustava koji predstavlja institucijski oblik upravljanja procesima znanja u gospodarstvu.

Vjesnik.hr