Stečajni upravitelj Ðakovštine Perica Mitrović i vlasnik osječke tvrtke Žito Marko Pipunić danas su potpisali ugovor o zakupu te tvrtke čime je osiguran nastavak proizvodnje u toj ðakovačkoj prehrambenoj kompaniji. 'Zadovoljan sam jer smo uspjeli postići dvije najvažnije stvari – sačuvati imovinu i zaposliti 400 radnika', rekao je Mitrović.

Kako saznajemo od regionalnog povjerenika sindikata PPDIV-a za Slavoniju Slavka Kotromanovića, Pipunić se sastao i s radnicima kojima je obećao da će se poštivati prava stečena kolektivnim ugovorom u toj tvrtki, koja je zbog duga od 10 milijuna kuna i nestanka sirovina potrebnih za proizvodnju u stečaju od ponedjeljka.

"Očekujem od Vlade da bude odgovorna i da jedan takav resurs kao što je zemlja sačuva i da ta Agencija profunkcionira kroz pet, šest mjeseci", kazao je Grivičić na konferenciji za novinare koju je održao ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede.

Grivičić je konferenciju sazvao na temu poljoprivrednog zemljišta, a vezano i uz današnje pisanje nekih medija da je zaustavljeno trgovanje poljoprivrednim zemljištem jer Agencija za poljoprivredno zemljište još nije profunkcionirala.

Naime, od 1. siječnja ove godine na snazi je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji predviða da se svo poljoprivredno zemljište prodaje isključivo preko Agencije.

"Skandal je da se Agencija ukida, ona je potrebna, to je nešto što se dugo gradilo i postavlja se pitanje zašto odjednom neki mediji pišu oko toga i čiji je to interes. To je nešto što ne možemo i nećemo dozvoliti da se ukine", kazao je Grivičić.

Našli su čak 17 hektara oranice "u komadu", dogovorili se s prodavateljem i digli kredit u banci, a onda su se našli u neobranom grožðu.

 Zemlja i dalje nije njihova, a kad će biti, ne može im reći ni sam potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić, tvorac Zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojem se sve transakcije oko državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj od početka godine moraju obavljati s blagoslovom Agencije za poljoprivredno zemljište.

Bez zaposlenika i neke organizacijske forme agencija je, naime, samo mrtvo slovo na papiru, pa je trgovanje oranicama u Lijepoj Našoj prekinuto do daljega.

Dogodi li se pak iz neznanja ili iza leða agenciji koja ionako još ne radi – svejedno je ništavo, tako da u čobankovićevu ministarstvu ovih dana imaju pune ruke posla kako popraviti gaf njegova prethodnika, koji je seljacima i samom najavom agencije stao na žulj zadirući u privatno vlasništvo.

Stupanjem na snagu Agencije za poljoprivredno zemljište, bez čijeg se znanja ne smije obaviti više ni jedna zemljišna transakcija u Hrvatskoj, a usto ima i pravo prvokupa, lokalna je samouprava izgubila ovlast nad državnim zemljištem, tako da ni u trenutačnom pravnom vakuumu ne može zamijeniti ulogu agencije.

Cilj je tog projekta, vrijednog 250 tisuća eura, koji se provodi u sklopu pretpristupnog programa IPA, unaprijediti sposobnost i stručnost nadležnog upravnog kadra Ministarstva poljoprivrede za uspostavu nacionalnih propisa kojima se regulira označavanje vina zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla. Twinning partneri Ministarstvu poljoprivrede u provedbi projekta su austrijsko Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodnog gospodarstva i nekoliko drugih austrijskih institucija u čijem je djelokrugu vinarstvo.

ZAGREB - Neočekivano priznanje stiglo je na adresu Željka Mavrovića, jednog od najvećih domaćih eko-proizvoðača, javlja HTV.

Njegovo eko-imanje u Sloboštini pokraj Požege našlo se meðu 24 eko-etno-projekta u cijelom svijetu koje je, kao ogledne primjere uspješne proizvodnje hrane, u posebnoj publikaciji predstavilo nekoliko uglednih svjetskih fundacija, na čelu s onom Billa Gatesa.

Mavrovića su prepoznali kao jedinog europskoga proizvoðača s vizijom razvoja lokalne zajednice.

Broj ekoloških proizvoðača hrane u Hrvatskoj u prošloj godini povećao se na 880 (na kraju 2008. registrirano je bilo 632 eko-proizvoðača), dok se broj obradivih hektara pod ekološkom poljoprivredom povećao s 10.000 na 12.500 hektara. Željko Mavrović, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, i dalje je najveći proizvoðač ekološke hrane u Hrvatskoj, koji se proteklih godina sa svojim proizvodima uspio probiti u velike trgovačke lance. Mavrović ima 400 obradivih hektara pod eko-poljoprivredom u Sloboštini kod Požege, a osim eko-žitarica, te dvije tvrtke u Zagrebu i Rijeci, razvio je i proizvodnju ekološkog kulena.

Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor pozvala je večeras iz Vukovara sve one koji imaju ideje i mogu pokazat neki od putova za izlazak iz gospodarske krize da to i učine i pridruže se Vladi u traženju najboljih rješenja.

Govoreći na svečanosti kojom je obilježen ulazak vukovarskog poljoprivredno-industrijskog kombinata Vupik u sastav koncerna Agrokor, koji je krajem prošle godine postao vlasnikom 87,98 posto dionica Vupika, premijerka Kosor je istaknula kako je uvjerena da će krajem ove godine hrvatsko gospodarsko zabilježit mali ali zasigurno pozitivan napredak.

VIROVITICA - Uvjeti proizvodnje duhana u prošloj godini nikada nisu bili lošiji, a ništa bolje ne očekuje se ni ove godine. Rečeno je to na izvanrednoj sjednici Skupštine udruge proizvoðača duhana "Krupan list" sazvanoj u povodu priprema za ovogodišnju proizvodnju.

Naime, troškovi proizvodnje duhanskog lista bili su u prošloj godini veći za čak 24,43 posto.

- Rast troškova nije mogla pratiti prosječna cijena suhog lista duhana od 16,71 kunu za kilogram, kao ni prosječni poticaji od 6,8 kuna za kilogram duhana - naglasio je predsjednik Udruge, Željko Aragović, dodavši kako će ove godine poticaji još dodatno pasti.

»Postoji čitav niz aspekata koji nisu nimalo ohrabrujući: način na koji je tijekom 2008. godine organizirana rasprava o stajalištima za pregovore s EU-om o poljoprivredi i ruralnom razvoju; činjenica da je pregovaračka platforma o Poglavlju 11. usvojena na zatvorenoj sjednici Vlade i da je skrivana od javnosti; intonacije, kontroverze i zastoji u operativnoj provedbi Zakona o zemljištu i golfu...«

»Unija želi postupno smanjivati poticaje svima, osim onim posjedima koji ostvaruju do 5.000 eura godišnje, a još dodatno (4 posto) upravo onima koji primaju više od 300.000 eura. Možemo samo zamisliti poziciju naših pregovarača kad doðu sa zahtjevima za većim subvencijama kako bi pomoću njih nastavili praksu koja nije u skladu sa strateškim opredjeljenjima Unije.«