Udvostručen broj eko-proizvoda

Broj ekoloških proizvoðača hrane u Hrvatskoj u prošloj godini povećao se na 880 (na kraju 2008. registrirano je bilo 632 eko-proizvoðača), dok se broj obradivih hektara pod ekološkom poljoprivredom povećao s 10.000 na 12.500 hektara. Željko Mavrović, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, i dalje je najveći proizvoðač ekološke hrane u Hrvatskoj, koji se proteklih godina sa svojim proizvodima uspio probiti u velike trgovačke lance. Mavrović ima 400 obradivih hektara pod eko-poljoprivredom u Sloboštini kod Požege, a osim eko-žitarica, te dvije tvrtke u Zagrebu i Rijeci, razvio je i proizvodnju ekološkog kulena.

S druge strane, obitelj Sever iz Ivanić Grada ima 800 kupaca, uz oko 50 prodajnih mjesta DM-a, kojima eko-proizvode dostavlja na kućni prag, te nisu osjetili udar gospodarske krize. Obitelj Sever trenutačno na 75 hektara proizvodi eko-hranu, i to žitarice, povrće u plastenicima, eko-meso i razne preraðevine. Gospodarsku krizu ne osjećaju, ali ih zabrinjava golem uvoz eko-hrane. Najveći dio te hrane se u Hrvatsku uvozi iz europskih zemalja, a Italija, Španjolska i Njemačka zajedno imaju više od 40 posto ukupnih organskih polja u Europi. Austrija, primjerice, ima 20.000 eko-poljoprivrednika, a 14 posto ukupnih poljoprivrednih površina je pod ekološkom poljoprivredom. Još prije tri godine, odnosno 2007., u Hrvatskoj su bila registrirana samo 342 ekološka poljoprivrednika. Iako ekološka proizvodnja hrane nikada neće zamijeniti konvencionalnu poljoprivredu, ona je u Hrvatskoj tek u začetku. Najveći razlog tome je neinformiranost proizvoðača koji, uz malo preinaka i uvoðenje kontrole, lako mogu dobiti pravo na označavanje svojih proizvoda eko-markicama.

Iako je posljednjih godina udvostručena površina zemljišta na kojima se uzgajaju eko-proizvodi, te su brojke i dalje zanemarive - dosežu tek jedan posto ukupnog broja poljoprivrednih površina. Ekološke površine u zemljama EU-a, kreće se u prosjeku od pet do 10 posto. Potražnja za ekološkim proizvodima u Hrvatskoj stalno raste, a nije zanemariv ni turistički interes kod gostiju koji biraju našu zemlju za odmor.

No, nedovoljno razumijevanje prirode ekoloških proizvoda dovodi do njihova miješanja s lokalnim i tradicijskim proizvodima, a izgled i pakiranje domaćih hrvatskih ekoloških proizvoda, uz rijetke iznimke, lošije je kakvoće od uvoznih. Ponuda domaće ekološke poljoprivrede uglavnom se odnosi na domaće tržište, proizvodi nisu raznoliki, a količine su premale za ozbiljan nastup na izvoznom tržištu. Svježih eko-proizvoda na tržištu još se i može naći, ali domaćih preraðevina gotovo i nema. Dobar primjer je 100 posto domaći bio sok od jabuka Ivković, koji je uspio ući u neke veće trgovačke kuće. No, bez veće reklame, koje nema ni za jedan domaći eko-proizvod, izuzev Mavrovićevih, teško je uspjeti na tržištu.

Na tržište stiže ekološko maslinovo ulje

Porečka Agrolaguna dobila je potvrdnicu za ekološku proizvodnju maslinova ulja, vina malvazija i teran, te pašnjake u Istri. Temeljem stručnih nadzora koje je obavila tvrtka AgriBioCert, Agrolaguna je dobila potvrdnicu za ekološku proizvodnju u 2009. Time je Agrolaguna stekla uvjet da stavi u promet 8000 boca ekološkog maslinovog ulja. Malvazija Laguna Histria 750 mililitara, Teran Laguna Histria 750 mililitara i istarski ovčji sir Laguna Histria tim certifikatom dobili su pravo za korištenje znaka »ekoproizvod«, te će kao takvi biti stavljeni u promet do kraja godine.

Traži ih četvrtina kupaca 

Istraživanje GfK pokazuje da ekološki proizvedenu hranu u Hrvatskoj kupuje samo oko devet posto graðana, dok je prošle godine organski uzgojenu i proizvedenu hranu kupovalo 14 posto graðana. čak 66 posto Hrvata ne kupuje ekološku hranu, dok ponekad za tim skupljim proizvodima posegne oko 24 posto graðana, a njih je prošle godine bilo 32 posto. Najvažniji razlog pada potrošnje ekološke hrane njezina je cijena, koja je prosječno veća i do 30 posto u odnosu na »obične« prehrambene proizvode.

Na dubrovačkom području nijedan proizvoðač

Samo u Brodsko-posavskoj županiji površine pod ekološkom poljoprivredom povećane su u posljednje tri godine s pedesetak na 688 hektara. U Požeško-slavonskoj županiji broj eko-proizvoðača se udvostručio (na 20), dok u Dubrovačko-neretvanska županija lani nije bio registriran niti jedan eko-proizvoðač. Stvarni ekološki proizvod označen je posebnim 'znakom ekološkog proizvoda', koji je jedinstvena propisana oznaka proizvoda sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i nizu propisa donesenih na temelju njega.