Na Izvanrednoj izbornoj skupštini Hrvatskog Seljačkog Saveza za novog predsjednika izabran je Mijo Latin iz Sisačko-moslavačke županije.

Zamjenik predsjednika je Marijan Šinko iz Bjelovarsko-bilogorske županije a Glavni tajnik je Predrag Livak iz Požeško-slavonska županije. Potpredsjednici su: Marijan Moslavac-Virovitičko-podravska županija, Dragan Matijević-Brodsko-posavska županija, Tomislav Bačlija-Ličko-senjska županija.

Na sjednici Predsjedništva Hrvatskog Seljačkog Saveza održanoj nakon skupštine odlučeno je da se Ministarstva poljoprivrede traži:

- da odredi zaštitnu cijenu pšenice u iznosu od 1,10 kn/kg, a tržišna cijena da se odredi dogovorom izmeðu proizvoðača i otkupljivača

- da se svim županijama pogoðenim poplavama nadoknadi šteta nastala na poljoprivrednim usjevima

- da se iznaðe rješenje kako bi se dogovoreni Sporazum o isplati poticaja za 2008. i 2009. godinu nadopunio tako bi mali proizvoðači koji su poticaj prijavili preko organizatora proizvodnje s više od 300 ha dobili potporu i izjednačili se ostalim proizvoðačima

- da se u što kraćem roku isplate svi zaostali poticaji

- da se putem mjera ruralnog razvoja nadoknadi iznos potpore stočarima koji se bave uzgojem krava u sustavu krava-tele koji su ostvarivali prije novog prijedloga Zakona o potporama u poljoprivredi jer su novim zakonom, koji se mijenja radi usklaðivanja sa zakonima Europske unije, oštećeni.

Gotovo 130 litara kiše po četvornom metru koja je na nekim područjima Virovitičko-podravske županije padala neprekidno i šezdesetak sati prouzročila je dosad nezabilježene štete na poljima kamilice. Proizvoðači ljekovitog bilja tvrde da se još nikad nije dogodilo da tako obilna kiša počne padati samo dva dana prije početka žetve. Kamilica je polegla pa se ne može kvalitetno pobrati njezin cvijet, na nekim parcelama voda se nije povukla ni dva tjedna, a na ostalim se zbog vlažnosti tla nije mogla koristiti mehanizacija.

Meðunarodna organizacija Superbrands i ove je godine prepoznala visoku kvalitetu Vindijinih proizvoda, koji su stekli prestižan status ispred brojnih konkurenata na domaćem prehrambenom tržištu.

Titulu Superbranda ove godine nose proizvodi 'z bregov, Cekin te svi ostali s potpisom «Kvaliteta Vindija». Dugogodišnje iskustvo varaždinske tvrtke u stvaranju zdrave i kvalitetne hrane priskrbili su njenim proizvodima veliko povjerenje potrošača, a zahvaljujući primjeni najsuvremenijih tehnoloških dostignuća i ustrajanju na visokim standardima u svakom segmentu poslovanja, Vindija je zauzela poziciju lidera u prehrambenom sektoru.

Organizacija Superbrands suraðuje s brojnim tržišnim markama diljem svijeta, a njena priznanja imaju veliki značaj i za hrvatske potrošače, od kojih većina radije kupuje proizvode sa Superbrands znakom.

Tijekom travnja drastično je smanjen uvoz svih vrsta mesa u Republiku Hrvatsku, pa tako i svinjskog, a što je samo po sebi stabiliziralo ponudu i potražnju na tržištu. Došlo je tako do naglog porasta potražnje za domaćim svinjama i njezine cijene, rekao je Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Pavić ističe i kako je resorno ministarstvo zbog veće pojave viška svinja na domaćem tržištu prije mjesec dana objavilo natječaj za subvencioniranje izvoza viška svinja od 1,5 kuna po kilogramu, za što je osiguralo oko 6 milijuna kuna.

Zaposlenost u poljoprivrednom sektoru u Europskoj Uniji smanjena je za 25 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine, a dohodak po zaposlenom povećan je 5,2 posto. Europska je poljoprivreda tako u spomenutom razdoblju izgubila 3,7 milijuna radnih mjesta. Pretpostavka je da je sličan trend i u Hrvatskoj, no kako kod nas ne postoje pouzdane statistike, teško je procijeniti koliko se smanjio broj zaposlenih u agraru i koliko je povećan ili smanjen dohodak.

Stipan Bilić, poljoprivredni stručnjak, tvrdi da se broj zaposlenih u poljoprivredi i kod nas smanjio. - Samo je kod tvrtki broj zaposlenih smanjen sa 19.000 na 11.000, dok su seljaci druga priča. Kod nas je registrirano 180.000 obiteljskih gospodarstava, ali je teško procijeniti koliki dohodak ostvaruju jer mi takve podatke ne pratimo - kaže Bilić.

O stacima bivših PIK-ova, koje je država do sada po tko zna više koliko puta sanirala, a koje još uvijek “mazi” (ukupno gledajući) enormno visokim iznosima poljoprivrednih potpora, prema svemu sudeći, neće biti loše ni u Europskoj uniji, kada Hrvatska postane njezina članica.

Dapače, čini se da će im i tamo teći med i mlijeko. Naime, kako navodi Stipan Bilić, poljoprivredni analitičar, trenutno na funkciji direktora tvrtke Kondin u vlasništvu hrvatskih konditora, u EU veliki proizvoðači imaju isti tretman u poticajima kao i mali, a jedna od zanimljivosti je, kako dodaje, da i engleska kraljica prima poticaje. - Istina, ulaskom u EU, postoji mogućnost da se velikim imanjima smanji poticaj i do 14 posto, meðutim to do sada nije bila praksa - kaže Bilić

Ima slučajeva, kako doznajemo, kada se na savjetovanja odazovu samo dva ili tri poljoprivrednika, što je slučaj za područje Baranje, dok se na nekima uz koja se uz pomoć sponzora organizira ručak i zabava pojavi i više od 200 seljaka.

Dvije trećine od ukupno 190.000 poljoprivrednika upisanih u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nema nikakvo poljoprivredno obrazovanje, a bave se proizvodnjom hrane, jednom od najzahtjevnijih djelatnosti.  Izjavio je to Stjepan Mikolčić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na nedavnom skupu u Osijeku o provedbi proljetne sjetve. Mikolčić je naveo kako je resorno ministarstvo svjesno tog problema, koji inače ima velik utjecaj na (ne)konkurentnost, te ga pokušava riješiti kroz edukacije i radionice koje tijekom zimskog razdoblja provode Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatski stočarski centar, odnosno sada Hrvatska poljoprivredna agencija i slične institucije, nastojeći na taj način približiti struku obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. U posljednje je vrijeme, navodi Mikolčić, taj posao došao u drugi plan jer i sami savjetodavci uče, odnosno prolaze edukaciju zbog ARKOD-a, novog sustava koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog bilja koje bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena velika konvencionalna poljoprivreda.

Iako statistika ne bilježi što se sve konkretno uvozi, stručnjaci kažu da se uvozi sve, od koprive koja raste u prirodi, preko sljeza, matičnjaka, mente do čak lavande koja uspijeva u Dalmaciji, a uspješnom se pokazala i u drugim krajevima. Tvrtkama koje se bave proizvodnjom proizvoda na temelju ljekovitog bilja uvoz se više isplati nego organiziranje proizvodnje koja je skupa i mora se strogo kontrolirati jer EU standardi zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida.

Seljaci.org objavljuju priopćenje o "plavim karticam" koje je objavljen prije više od 5 godina (točnije 10.01.2005.) na ovom portalu - a aktualno je - kako vidimo i danas! Šta se trebalo dogoditi da ministar čobanković progleda i shvati ono što se odavno znalo i tko će odgovarati za silne gubitke koje je dražava imala od toga?!

Povodom prosinačkih najava iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva da će se ukinuti dosadašnji način opskrbe poljoprivrednika plavom naftom udruga NHS je u otvorenom pismu ministru čobankoviću dala prijedlog da se uvedu «PLAVE KARTICE».

Prenosimo priopćenje u cijelosti:
U trenutku kada državna naftna kompanija INA bilježi vrtoglavu milijunsku zaradu, a prevozničke kuće i transportni lobij zaraðuju na malverzacijama u razlici cijene euro-disela i plave nafte namijenje za poljoprivrednu proizvodnju, seljaci s negodovanjem gledaju na ukidanje dosadašnjeg načina opskrbe plavom naftom.