Ako uz savjetovanja nema zabave i ručka, nema ni seljaka

Ima slučajeva, kako doznajemo, kada se na savjetovanja odazovu samo dva ili tri poljoprivrednika, što je slučaj za područje Baranje, dok se na nekima uz koja se uz pomoć sponzora organizira ručak i zabava pojavi i više od 200 seljaka.

Dvije trećine od ukupno 190.000 poljoprivrednika upisanih u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nema nikakvo poljoprivredno obrazovanje, a bave se proizvodnjom hrane, jednom od najzahtjevnijih djelatnosti.  Izjavio je to Stjepan Mikolčić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na nedavnom skupu u Osijeku o provedbi proljetne sjetve. Mikolčić je naveo kako je resorno ministarstvo svjesno tog problema, koji inače ima velik utjecaj na (ne)konkurentnost, te ga pokušava riješiti kroz edukacije i radionice koje tijekom zimskog razdoblja provode Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatski stočarski centar, odnosno sada Hrvatska poljoprivredna agencija i slične institucije, nastojeći na taj način približiti struku obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. U posljednje je vrijeme, navodi Mikolčić, taj posao došao u drugi plan jer i sami savjetodavci uče, odnosno prolaze edukaciju zbog ARKOD-a, novog sustava koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta.
ARKOD je, podsjetimo, nadogradnja postojećeg Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, a za njegovu provedbu na terenu zadužena je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom (HPA) i Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS).
Edukaciju prolazi više od 550 djelatnika navedenih organizacija koji će pojašnjavati poljoprivrednicima važnost upisa u novi sustav te im pomoći u pronalaženju njihovih parcela u računalnoj aplikaciji.  No Mikolčić napominje da će se nakon tih aktivnosti vezanih uz uspostavu ARKOD-a, još energičnije nastaviti raditi na edukaciji seljaka.

Novi zakon tjera na učenje
- Na edukaciju tjera i novi zakon o poljoprivrednim potporama, prema kojem je poljoprivrednik koji godišnje primi više od 36.000 kuna poticaja, obvezan proći edukaciju - rekao je Mikolčić te dodao da će u suprotnom poticaje morati vratiti.
Tada se, dodao je Mikolčić, u poljoprivredi neće više dogaðati primjeri poput onih da seljaci u optimalnim agrotehničkim rokovima i povoljnim vremenskim uvjetima siju najkvalitetnije sjeme a da se u konačnici dobije prosječni prinos po jednom hektaru, primjerice, kukuruza sedam tona, a njegov je genetski potencijal i do 15 tona po hektaru.
Tu valja dodati i da sadašnji Zakon o potporama ima članak prema kojem svi oni koji prime na godinu više od 36.000 kuna potpora moraju na edukaciju, ali nije zaživio.
Na ove probleme hrvatskog agrara već duže vrijeme upozorava i struka. Tako je i Marko Vučemilović-Šimunović, savjetnik u Novom agraru, naglasio da će ratari napokon morati postati svjesni da bez visoke proizvodnje nema dobrog financijskog rezultata i da je prošlo vrijeme niskih prinosa jer se na niskoj proizvodnji ne može računati na opstank u EU.

Slab interes za predavanja

A da je u poljoprivredi bitno samo se prijaviti u Upisnik i primati poticaje, odavno znaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, gdje im se uza sve napore koje učine na redovitim zimskim predavanjima pojave dva ili tri poljoprivrednika koja žele znati više.
- Prije svega treba reći da ima pozitivnih primjera obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji su ozbiljni proizvoðači, redovito se odazivaju na edukacije te bilježe izvanredne rezultate i u prinosima i u kvaliteti. Pretežito se tu radi o korisnicima operativnih programa - kaže dr. sc. Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Područnu službu Osječko- baranjske županije. Dr. Gutzmirtl dodaje da je prošle zime Savjetodavna poljoprivredna služba organizirala ukupno 108 stručnih predavanja, od kojih su najposjećenija bila ona na području Ðakovštine i Dalja.

Ima slučajeva, kako doznajemo, kada se na savjetovanja odazovu samo dva ili tri poljoprivrednika, što je slučaj za područje Baranje, dok se na nekima uz koja se uz pomoć sponzora organizira ručak i zabava pojavi i više od 200 seljaka.

- Jedan od većih problema koji se javlja zbog neznanja, jest moguća propast pojedinih farmi zbog nemogućnosti vraćanja kredita jer ih ne mogu vraćati budući da imaju niske prinose ili ako je riječ o mliječnim farmama, manje mlijeka - kaže dr. Gutzmirtl, a još je veći problem što ima dosta seljaka koji su se prezadužili ne da bi unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju, nego za ureðenje kuće. Neki su naime, kaže Gutzmirtl, nabavili neke stvari kao, primjerice, jakuzi samo da ih imaju pa makar na njemu držali cvijeće. Iz najkvalitetnijeg sjemena kukuruza genetskog potencijala i do 15 t/ha hrvatski seljaci zbog nedovoljne izobrazbe imaju prosječni prinos od 7 t/ha