BRUXELLES Vijeće ministara EU formalno je u utorak u Luxembourgu usvojilo reformu sektora vina koja bi trebala povećati konkurentnost europskih vina. Promjene bi trebale uspostaviti ravnotežu na tržištu vina, postupno ukinuti skupu tržišnu intervenciju i osloboditi sredstva za korisnije mjere koje će ojačati konkurentnost europskih vina. "Sada možemo započeti posljednje pripreme za stupanje na snagu novog sustava u kolovozu. Umjesto razbacivanja novca kako bismo se riješili neželjenih viškova, reforma će nam omogućiti da se koncentriramo na to kako se oduprijeti konkurenciji i povratiti mjesto na tržištu", kazala je europska povjerenica za poljoprivredu i ruralni razvoj Mariann Fischer Boel. Reforma predviða brzo restrukturiranje sektora vina dobrovoljnim, trogodišnjim krčenjem 175.000 hektara vinove loze kako bi se ponudio izlaz nekonkurentnim proizvoðačima i uklonili viškovi i nekonkurentno vino s tržišta. Subvencije za destilaciju bit će postupno ukinute, a zemlje članice novac će moći koristiti za mjere poput promicanja vina na tržištima trećih zemalja, inovacije, restrukturiranje i modernizaciju vinograda i podruma. Osim toga od 1. siječnja 2016. bit će ukinut restriktivan sustav prava na sadnju vinove loze na europskoj razini, dok će ga se na nacionalnoj razini moći zadržati do 2018. godine.

SISAK - Dugo sam birala posebne trave, isprobavala vina, želeći proizvesti nešto ekskluzivno - posebno aromatizirano vino, prvi proizvod takve vrste u Hrvatskoj, koje je uz to i - afrodizijak.

Odabrala sam deset trava, sve odreda afrodizijačkih osobina, od kojih sedam raste samoniklo na području Hrvatske, a tri su iz uvoza. Dugo mi je trabalo da odaberem vino koje najbolje odgovara za sljubljivanje s ljekovitim biljkama, a željela sam da to bude domaće vino iz sisačkoga kraja.

Odabrala sam sivi pinot Vinarije Trdenić, a rezultat je iznad očekivanja.

Tim nam je riječima Mirjana Malogorski, menadžerica u vlastitoj tvrtki Gen d.o.o. iz Siska, pojasnila kako je nastalo aromatizirano vino nazvano Afrodit, koje se odnedavno može kupiti putem interneta ili telefonskom narudžbom, a ovih dana završavaju pripreme za izvoz veće količine toga vina u Njemačku.

Pad potražnje zbog sve većeg straha potrošača za vlastito zdravlje te uništavanje vinograda, bilo namjerno ili zbog prirodnih katastrofa, izazivaju pad globalne proizvodnje vina i dovode tu industriju u opasnost, upozorila je Meðunarodna organizacija za vino i vinovu lozu (OIV), vodeće tijelo te industrije. Prema podacima OIV-a, u 2007. proizvedeno je 266,7 milijuna hektolitara vina, što je 6,9 posto manje nego u godini prije, dok je potrošnja ostala otprilike nepromijenjena, na 240,6 milijuna hektolitara.

Ocjenjivanje vina na sajmu vinarstva i vinogradarstva Slavin u Orahovici, koji je održan od 13.-15. ožujka 2008, donijelo je Belju nove medalje i priznanja. Od osam uzoraka poslanih na ocjenjivanje, zlatnu medalju je dobilo šest vina iz Podruma Belje i to vrhunska Graševina iz berbe 2006. i 2007, Graševina izborna berba bobica 2006, Graševina Goldberg 2006, te Chardonnay izborna berba 2006. i Chardonnay Goldberg 2006. Vrhunska vina Pinot sivi iz berbe 2006. i Chardonnay berbe 2007. na ocjenjivanju su osvojila srebrnu medalju. Na tradicionalnom ocjenjivanju vina u sklopu ovogodišnjeg sajma GAST, koji se održao u Splitu od 5-9. ožujka 2008, beljska bijela vina su takoðer osvojila zlatne diplome i to za Chardonnay izbornu berbu 2006, Graševinu  2007. i Chardonnay 2007.

ZAGREB - Vina koja se prodaju u EU sadržavaju tragove pesticida, ustvrdila je skupina udruga koja se bavi zaštitom okoliša i zdravlja.Kako prenosi Eubusiness.com, Pesticide Action Network Europe (PAN Europe), krovna organizacija zabrinutih skupina u Austriji i Njemačkoj, tvrdi da su »otkrili konkretne dokaze« kontaminacije analizirajući uzorak od 40 boca vina. Analizirana vina podrijetlom su iz Australije, Austrije, čilea, Francuske, Italije, Njemačke, Portugala i Južne Afrike te su uključivala i vina proizvedena organskom, odnosno ekološkom proizvodnjom.Vina koja nisu deklarirana kao organska u prosjeku su sadržavala tragove četiri vrste pesticida, dok je jedno imalo čak 10 vrsta pesticida. Analizom su otkrivene 24 vrste pesticida, uključujući pet vrsta vrlo opasnih koja su u EU klasificirana kao kancerogena, mutagena, reprotoksična (mogu izazvati impotenciju ili neplodnost), a neki od pesticida mogu izazvati i poremećaj rada hormonalnih žlijezda.

Gledajući svoj omiljeni film "Dobra godina" naišao sam na vinarski zraz "terroir". Prvo sam mislio da se radi o sorti vinove loze, meðutim, guglanjem sam doznao da je to ipak vinarska filozofija. Riječ terroir uzeta je iz francuskog jezika i za sada se u hrvatskom ne nalazi adekvatan i dostojan prijevod. Sam pojam terroira kompleksna je konstrukcija poimanja vina kao proizvoda majke prirode i njenih utjecaja. Terroir u jednoj  točci sažima sve utjecaje različitih vrsta tla, nadmorske visine, položaja prema suncu i nagiba vinograda. Takoðer, terroir uzima u obzir i visine temperatura, ekstreme i prosjeke, količinu padalina, brzine i smjerove vjetra, ukupan broj sunčanih sati, učestalost magle. Terroir  pretpostavlja smanjen utjecaj čovjeka kao stvaratelja vina, pa se tako  Francuzi  skromnije obraćaju vinaru zovući ga vigneron, u prijevodu uzgojivač grožða. Filozofija terroira najčvršće je, u filozofiji proizvodnje vina, ukorijenjena u francuskoj pokrajini Burgundiji, gdje jedan vinar od jedne sorte grožða, uzgojene i pretvorene u vino na isti način, kao završni proizvod dobije dva potpuno različita vina. (Vladimir Novotny, Seljaci.org)

U Osijeku je jučer u organizaciji Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje održana Meðunarodna konferencija buduće perspektive za sektor vina u Republici Hrvatskoj, na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, suosnivača Agencije, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, gospodarskih institucija i fakulteta, domaći vinari, gosti iz Europske unije iz Bruxelesa, Maðarske, Italije, Slovenije te Crne Gore, Srbije, Slovenije i Makedonije. Kako je uvodno rekao dr.sc. Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, osnovni cilj održavanja konferencije bio je upoznati vinare s predstojećim reformama vinskog sektora u Europskoj uniji  - Na taj će način vinari biti na vrijeme pripremljeni za sve ono što ih čeka nakon ulaska u Europsku uniju. Cilj je bio pružiti pravu informaciju, koja je ključ svega. Reforma je izglasana 19. prosinca 2007. godine, a stupa na snagu 1. kolovoza ove godine - istaknuo je dr. Ribić, te dodao će se reformom, koja obuhvaća cijeli niz mjera, od ukidanja dodavanja šećera za obogaćivanje do boljih pravila za etiketiranje, uvesti nova "pravila igre" za proizvoðače vina.

Ove se godine ocjenjivalo 3011 vina iz 36 zemalja svijeta, a od 11 uzoraka iz Hrvatske dva Mladinina vina nagraðena su srebrnim medaljama. - Ocjenjivanje u Parizu jedno je od najprestižnijih u svijetu i dobiti medalju na tako respektabilnom natjecanju velika je čast svakom vinaru - rekao je Franjo Francem, direktor Agrokorovih projekata u vinarstvu. Ocjenjivanje obavlja komisija od sedam članova iz različitih zemalja i predsjednika koji je uvijek iz Francuske. Dobivene ocjene dodatno se usmeno i pismeno komentiraju i kao rezultat natjecanja objavljuje se knjiga sa samo 1000 najboljih svjetskih vina. Ove su se godine u njoj našla Mladinina vina Graševina berba 1999. i Traminac berba 2006. Vinalies Internationales natjecanje na jednom mjestu okuplja više od 90 vinskih stručnjaka iz cijelog svijeta, a održava se pod pokroviteljstvom francuskih ministarstava poljoprivrede i ribarstva, zdravlja, mladosti i sporta te obrazovanja, Svjetske udruge velikih meðunarodnih ocjenjivača vina, Svjetske udruge enologa te Svjetske organizacije za vino i lozu.

PELJEŠAC - U Janjini je održana prezentacija rezultata izrade vinogradarskog katastra za poluotok Pelješac.  Pelješke vinogradare i vinare o tome su obavijestile viša savjetnica u Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Branka Mihaljević i ravnateljica Zavoda Ljiljana Gašparec-Skočić. Izrada evidencije o vinogradarskim površinama i proizvodnji vina, koja je obvezna prema Zakonu o vinu i uredbama EU, počela je 2003., a u projektu sudjeluju Ministarstvo poljoprivrede, HZVV i državna geodetska uprava. Iako se vinogradarski katastar temelji na Upisniku proizvoðača grožða i vina, prema ortofoto snimkama i vektorskim katastarskim planovima postoji velika nelogičnost u prikupljenim podacima. Naime, prema Upisniku ima 16.140 ha vinograda, a na snimkama 24.189.