Vinogradarskom “boomu” pridonio povratak 0,5 promila

VETOVO/PODGORJE - Na vinorodnim obroncima Papuka, Krndije, ali i godinama zapostavljane Požeške gore, loza se sadi više nego ikad! Da se domaćim vinogradarima i vinarima ukidanjem apsurdne i turističkim vinarskim zemljama nezamislive odredbe o 0,0 promila u prometu vratila motivacija zajedno s povratkom nekadašnjih 0,5 promila, svjedoče novi mladi nasadi koji ovih dana niču k'o gljive poslije kiše.

Sve je više novih proizvoðača s poduzetničkim duhom kojima ne manjka vjere u profitabilnost te proizvodnje, a jedna od njih je i požeška obitelj Galić. Oni na lokalitetu Vetova sade osam hektara, uglavnom crnih sorata, a tlo se priprema za još trideset hektara.

"Petogodišnji nam je plan zasaditi 100 hektara vlastitih vinograda u kutjevačkom vinogorju i to na potezu od Velike i Radovanaca do Podgorja, gdje još ima raspoloživih površina. Do zemlje je sve teže doći, parcele je već sada gotovo nemoguće okrupniti, a cijene zemlje vrtoglavo rastu jer je zanimanje veće nego ikad", kaže Andrej Markulin, direktor tvrtke “Galić d.o.o.", koja ove godine u vinograde ulaže četiri milijuna kuna, a planira graditi i smještajne kapacitete te podrum kako bi zaokružili ponudu. Najveće površine i ove godine podiže Kutjevo d.d., stotinjak novih hektara i to uglavnom graševine. Proizvodnju grožða kao sigurnu budućnosti vidi i mladi požeški vinogradar Vjekoslav Mikić, koji je svoja prva dva hektara posadio nadomak Požege, na položaju Komušine, na južnim i osunčanim padinama Požeške gore.

Tu ima još dovoljno državne zemlje, no cijena je takoðer visoka. "Kada je Sabor ukinuo odredbu o 0,0 promila, odahnuli smo. Podigao bih vinograd i prije, ali sam strahovao da posao neće imati budućnost jer su vinari bili ogorčeni i javno upozoravali da im promet u podrumima drastično opada. Sada smo posadili crnu sortu zweigelt i nešto sivoga pinota jer graševine ima dovoljno i većinska je sorta Požeške kotline. Položaj je na 270 metara nadmorske visine s puno sunčanih sati i vjetrovit, što sprječava pojavu i širenje bolesti loze", kaže Mikić, koji se odlučio uz pomoć struke na ručnu sadnju jer su raspoloživi strojevi za sadnju “prebukirani” zbog golema interesa. Prema riječima Tomislava Božičevića, višega savjetnika za vinogradarstvo županijskog HZPSS-a, ove se godine sve više sadi ručno, “vodenom” sadnjom koja je sporija od strojne i traži veći ljudski rad, no primitak loze je gotovo stopostotan. Tako veliko zanimanje plod je i dobrih državnih poticaja koji za podizanje trajnih nasada na položajima s uvjetima težim za gospodarenje premašuju 44 tisuće kuna. Operativni program vinogradarstva predviða 13 i pol tisuća hektara pod lozom do ulaska u EU, a samo u Požeškom kraju podigne se prosječno u sezoni sadnje 150 novih hektara.

(Autor: Jasna Janković)www.glas-slavonije.hr