ZAGREB - Hrvatski uvoz hrane obara nove rekorde, a do kraja godine bi, nastavi li rasti istom dinamikom, mogao premašiti 2,5 milijarde dolara. U prvih šest mjeseci uvoz je povećan u odnosu na isto razdoblje prošle godine, za gotovo 40 posto, na 1,3 milijarde dolara. Iako stručnjaci taj rast opravdavaju rastom cijena hrane na svjetskom tržištu, što je utjecalo na vrijednosno dizanje ukupnog uvoza, podatak o povećanju deficita 60 posto, na 680 milijuna dolara, upozorava da bi se manjak u trgovini sa svijetom poljoprivrednim proizvodima do kraja godine opasno mogao približiti brojci od jedne milijarde dolara. Ilustracije radi, uvoz hrane, primjerice, za cijelu 2003. godinu iznosio je 1,3 milijardi dolara, a dugi niz godina prije sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i prudruživanju bio je ispod jedne milijarde dolara.

Dok je Žito u vlasništvu Marka Pipunića prodalo šest svojih mesnica iz lanca maloprodaje osječkoj klaonici i mesnici Ravlić, istovremeno je na Beogradskoj burzi oglasilo ponudu za preuzimanje PP Ratkova u Vojvodini. Marko Pipunić Visina obavljene transakcije za dvije mesnice u Ðakovu, tri u Osijeku i jednoj u Slatini doseže vrijednost samo kupljenog inventara. U njima je bilo zaposleno ukupno 24 radnika koji su prešli novom vlasniku, a onima koji to nisu htjeli isplaćene su otpremnine. “Taj dio biznisa smo prepustili Ravliću jer nam je bilo važno da se on nastavi kvalitetno dalje razvijati. Premali smo za taj segment i nismo se odlučili u tome dalje širiti. Planiramo se posvetiti razvoju i širenju farmi krava, svinja i kokoši. U tom smislu planiramo još neke akvizicije na području Hrvatske”, rekao je za Poslovni dnevnik Marko Pipunić te dodao kako je u tijeku postupak “squezze outa”, odnosno istiskivanja manjinskih dioničara u PP Ratkovu.

KRIŽEVCI - Umjesto u zavodima za javno zdravstvo i prehrambenim fakultetima, kontrola kvalitete meda od iduće godine radit će se u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete meda u Križevačkoj Poljani pokraj Križevaca. Dogovorili su to jučer u Križevcima Tomislav Gerić, tajnik Pčelarskog saveza, i Franjo Poljak, ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra u sklopu kojeg će djelovati laboratorij. Očekuje se da će laboratorij biti ureðen do kraja godine.

Sustav kontrole kvalitete meda bit će načinjen po uzoru na sustav kvalitete mlijeka i podrazumijeva sustavnu kontrolu meda, a ne povremene kontrole koje su zavodi dosad vršili uglavnom prije izložbi. Kako će križevački laboratorij biti akreditiran, te će analize biti priznate i u zemljama EU, što nije slučaj s analizama koje sad rade zavodi za javno zdravstvo.

Elementarne nepogode su i tijekom prvog polugodišta 2008. u više navrata gotovo u svim županijama opet (ne)očekivano ubrale danak na oranicama. U neslužbenim procjenama iznosi se podatak o desecima milijuna kuna evidentiranih šteta što ponovno aktivira raspravu da bi resorno ministarstvo, ali i županije, umjesto tradicionalnog posezanja za subvencioniranjem šteta moralo djelovati preventivno. Riječ je, naravno, o uvoðenju obveze osiguranja prinosa za sva poljoprivredna gospodarstva uključena u sustav državnih potpora. Taj model prakticira i EU te što se prije krene u taj phvat, lakše će se prebroditi prijelazno razdoblje.

Jedna trećina Baranje je Kopački rit, druga je Todorićeva, a ostalo su male oranice koje ga strašno nerviraju jer znače nekonkurentnost hrvatske poljoprivrede

Dok je do­lje, na ba­ranj­skoj ze­mlji, kao da ni ne na­la­zi ma­ne. Nje­go­vi su lju­di ta­da, sva­ki u svo­joj ­branši, je­dna­ki izu­mi­te­lji­ma Su­ma­me­da. Ja­bu­ke su mu po­put dje­vo­ja­ka. Hra­nu za kra­ve pre­bi­re po pr­sti­ma to­li­ko za­do­volj­no da se či­ni ka­ko bi je i sam kušao. Bi­ka bi lju­bio me­ðu ro­go­ve. Gle­dao bi sa­ti­ma, za­lju­blje­no, u ve­li­ke ko­ta­če sve­mir­skog stro­ja što pla­zi po nji­vi, je­dnoj iz nje­go­va ne­pre­gle­dnog car­stva, ko­je po­zna­je u sto­pu.

Kad se pak po­di­gne he­li­ko­pte­rom nad to svo­je ima­nje, ne že­li vi­dje­ti dvi­je stva­ri. Ne­vi­ðe­no ga ži­vi­ci­ra­ju ma­le ora­ni­ce. I, dru­go, ne mo­že po­dni­je­ti ru­pe po svo­jim usje­vi­ma.

Ma­le pri­va­tne par­ce­le za Ivi­cu To­do­ri­ća dru­go su ime za ne­kon­ku­ren­tnost hr­vat­ske po­ljo­pri­vre­dne pro­i­zvo­dnje. Ru­pe ko­je vi­di sa­mo iz zra­ka, ­znak su da tu­da još ni­je prošla naj­mo­der­ni­ja me­ha­ni­za­ci­ja: ­opet, da­kle, ne­kon­ku­ren­tnost. I je­dnom i dru­gom on je odlu­čio sta­ti na ­kraj.