Prvi ekološki nasad bresaka u Požeško-slavonskoj županiji podignut prije četiri godine u Sloboštini donio je prvi urod. Posadio ga je na pola hektara Damir Rosipal iz Deževaca, jedan od najvećih ekoloških proizvoðača u županiji. A kako bi ga zaštitio od nametnika, posebice divljih životinja, koristio je ljudsku kosu i šećernu melasu. Ljudsku je kosu u velikim rupičastim vrećama objesio za svako stablo.

Melasom protiv savijača

Njezin miris odbija divljač koja voli glodati stabla kao što su zečevi i srne. U bocama je šećerna melasa s cimetom koju voli breskvin savijač. On tako umjesto da siše plod, silazi u bocu objašnjava nam D. Rosipal koji je svojih 270 bresaka koje su niknule iz koštice prije tretirao isključivo bakrenim sredstvima, inače dopuštenima u ekološkoj zaštiti.

Turistički entuzijazam splasne nakon stručnih razglabanja i kraj je prepušten svakodnevnom životarenju i pogledu na bolje sutra. Postoje svi elementi da se ovo područje turistički razvije, jedino još moramo smisliti kako ćemo to napraviti i što bi mogli ponuditi«, tako je otprilike tekao razgovor stručnjaka kada su svojedobno razgovarali kako privući goste na Svetu Janu, brdovito područje nedaleko od Jastrebarskog, niti 50 kilometara udaljeno od Zagreba. Idealna, ali neiskorištena pozicija (na stranu što ćete ovih dana do nje putovati više od sat vremena jer se netko odlučio u špici sezone popravljati staru karlovačku cestu). Sličnu brigu, doduše, muče i njihovi jadranski kolege kojima nedostatak mašte i entuzijazma nadomješta more, a more je i dalje najtraženiji hrvatski turistički proizvod. Sve, meðutim, zastane kada treba zasukati rukave i osmisliti neku atrakciju koja bi privukla nove goste.

Ukupan otkup i prodaja poljoprivrednih i proizvoda šumarstva i ribarstva u lipnju je iznosio 665,6 milijuna kuna, što je 6,4 posto manje nego u lipnju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na to je utjecao pad otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) za 16,8 posto, na iznos od 346,8 milijuna kuna. Nije naime tajna da je hrvatska poljoprivreda mala, slaba i nedovoljno organizirana te se teško može nositi s globalnim problemima koji su rezultirali drastičnim poskupljenjem primarnih poljoprivrednih proizvoda, a onda i hrane. Prilikom posljednjeg popisa stanovništva, čak 450.000 graðana izjasnilo se da imaju poljoprivredno zemljište.

Seljaci slavonskog sela uz cestu Vukovar - Vinkovci proizvode sa svojih polja još uvijek prodaju pred svojim kućama kako bi popravili budžet

BRŠADIN - Stara tradicija, uobičajena u mnogim selima po Slavoniji, ali i u drugim krajevima Hrvatske, da seljaci pokraj prometnica nude na prodaju vlastite domaće proizvode karakteristične za svoj kraj, gotovo je nestala. No čini se da se u selu Bršadin, uz cestu Vukovar-Vinkovci, taj običaj zadržao.

Za farmu puževa veličine 5000 "kvadrata" potrebno je uložiti do 11.000 eura, a već nakon godinu dana vraća se 70 posto uloženog novca. Iako je uzgoj puževa sve zanimljiviji i isplativiji posao, njime se u Hrvatskoj bavi tek nekoliko ljudi. Ulaganja su relativno mala, a posao ne iziskuje veliki napor, no ni to nije dovoljno da zainteresira ljude za taj posao. Jedna od rijetkih koja se upustila u biznis s puževima je Hana Medin, vlasnica tvrtke Telluris-Medin, koja je postala i prvi Institut za helicikulturu, odnosno uzgoj puževa u Hrvatskoj. Istaknula je kako su se nakon rata u Hrvatskoj pojavili dosta neugodni dogaðaji vezani uz uzgoj puževa. »Prodaju se lažne heliteks mreže, a i broj uzgajivača posljednjih je godina jako pao«, kaže Hana Medin.