Porast ekoloških poreza svugdje u Europi

Europska agencija za okoliš objavila je izvještaj o glavnim trendovima u korištenju tržišnih instrumenata u europskoj politici zaštite okoliša. Izvještaj objašnjava niz instrumenata koji se koriste za postizanje ekoloških ciljeva. Na oko 40 stranica izvještaja opremljenog grafičkim prilozima detaljno su opisani – ekološki porezi, nameti i sustav povrata novca, poticaji i subvencije, reforma ekološkog poreza, sheme trgovanja emisijama zagaðivača zraka te odgovornost zagaðivača. Izvještaj navodi da je zamjetan stalan i siguran rast tih tržišnih instrumenata u svim zemljama članicama Europske Unije, ali naglašava potrebu boljeg predviðanja učinkovitosti i troškova.

Ovaj model je naveliko poznat i primjenjen i u Hrvatskoj u obliku izvanproračunskog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Ova institucija osnovana zakonom novac za ekološke projekte nabavlja od posebne naknada za vozila na motorni pogon, naknade zagaðivača okoliša za ispuštanja sumporovog dioksida i dušikovog dioksida (SO2 i NO2). Fond prikuplja novce i od naknada na opterećivanje okoliša otpadom, naknada za pokriće troškova zbrinjavanja i uništavanja otpadnih kontroliranih i zamjenskih tvari koje oštećuju ozonski sloj, naknada za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (ambalažni otpad, otpadne gume, otpadna vozila, otpadna ulja, baterije i akumulatori). Kao samostalna organizacija FZOEU sredstva dobiva iz raznih suradničkih projekata, donacija i slično.

Taj novac se kasnije usmjerava u poboljšanje stanja okoliša. «Od početka 2004. do ožujka ove godine, Fond ukupno u 1127 projekata uložio 2,7 milijardi kuna. Najveći iznos, od 1,5 milijardi kuna, uložen je u sanaciju 222 odlagališta komunalnog otpada, 43,6 milijuna kuna uloženo je u sanaciju 512 divljih odlagališta otpada, u izgradnju centara za gospodarenje otpadom utrošena su 182 milijuna kuna, a u gospodarenje posebnim kategorijama otpada 718 milijuna kuna.», rekla je je Lidija Tošić, glasnogovornica FZOEU.

www.alertonline.org