Večernji.hr: Ljudski geni u vašoj hrani?

Genetski modificirana riža s ljudskim proteinima mogla bi se, izmeðu ostalog, koristiti kao lijek protiv dječjeg proljeva. Prva genetski modificirana hrana koja sadrži ljudske gene uskoro će biti odobrena i puštena u prodaju. Riža proizvedena u laboratoriju proizvodi, ustanovilo se, neke ljudske proteine koji se mogu naći u majčinom mlijeku i slini. Znanstvenici koji su napravili ovu rižu kažu da bi se ona mogla koristiti kao lijek za proljev kod djece, bolest koja ubija tisuće djece u zemljama trećeg svijeta.

Riža proizvedena na ovaj način veliki je korak ka takozvanoj Frankestein hrani, kako su već nazvani proizvodi koji sadržavaju gene ljudskog i biljnog podrijetla. Američko Ministarstvo poljoprivrede već je najavilo kako namjerava odobriti uzgoj ovakvih proizvoda. Proizvoðačima riže već je odobreno da ju počnu uzgajati na 3000 hektara u Kanzasu. Ova tvrtka Ventria Bioscience namjerava uzgajati proteine i koristiti ih u pićima, desertima, jogutima i muesli štangicama.

Ova vijest izazvala je zgražanje protivnika genetski modificirane hrane i potrošačkih društava diljem svijeta. GeneWatch iz Velike Britanije, koji nadgledaju svu novu genetski modificiranu hranu, okarakterizirali su ovaj korak kao vrlo zabrinjavajući. “Ovo podrazumijeva velike, velike zdravstvene rizike i ljudi bi s razlogom trebali biti zabrinuti zbog ovog.”

Clare Oxborrow iz “Prijatelja zemlje” kaže: “Ukoliko počnemo polja i usjeve koristiti kao tvornice lijekova, to bi nas terbalo zabrinuti. Ako pak ti farmaceutski proizvodi završe na tanjurima potrošača, posljedice bi za naše zdravlje mogle biti pogubne.”

Američko Društvo zabrinutih znanstvenika upozorilo je kako je nesmotreno proizvoditi lijekove na otvorenom. “Razina izloženosti ljudi ovakvim lijekovima ne bi se mogla kontrolirati. Isto tako, ima mnogo ljudi koji bi mogli biti alergični na proteine.”

Ovo što se dogaða oko Frankestein hrane je nešto čega su se mnogi bojali kad su, prije deset godine, znanstvenici ukazali na mogućnost korištenja ribljeg gena u rajčicama, kako bi one lakše preživjele hladnoću. Obje strane imaju svoje argumente za i protiv, a genetski modificirana hrana razvije se iz dana u dan. I iako se rasprave uvijek vode, ona iz dana u dan postaje manje kontroverzna. No, jedinstvenog dokaza za štetnost ili korisnost ove hrane nema.

www.vecernji.hr