Najave

Rana na reljefu Papuka - TKO ćE ZAUSTAVITI "KAMEN INGRAD"?

  • Ispis
Kategorija: Zelene vijesti
Ekološki zločin: "KAMEN INGRAD" zbog zarade nepovratno devastirao brdo Pliš u Parku prirode Papuk- Slavonska banka najavila mogućnost preuzimanja "Kamen Ingrada", koji Vladi RH dugije 35 milijuna kuna. Državne institucije, lokalna vlast i civilno društvo do danas nisu uspjeli zaustaviti devastaciju brda Pliš na području Parka prirode Papuk. Naime, početkom devedesetih godina prošloga stoljeća započelo je nekontrolirano iskorištavanje kamena potrebnog za državne infrastrukturne projekte koje je nakon provedene privatizacije nastavila tvrtka "Kamen Ingrad", na čijem je čelu dugi niz godina bio lokalni moćnik Vlado Zec, koji danas obnaša funkciju zamjenika župana Požeško-slavonske županije za gospodarstvo.

U meðuvremenu, nepopravljiva je šteta na Plišu dokazana, kao i protuzakonitost eksploatacije kamena, čime su u pitanje dovedena nastojanja da se Papuk uvrsti na UNESCO-ov popis geoloških parkova. Nedvojbeno je, tvrtka "Kamen Ingrad" kršila je zakon, što nam je potvrdila i Sandra Sekulić, osoba zadužena za odnosne s javnošću te tvrtke.


- Iako nam je rudarska inspekcija zabranila rad, nastavili smo eksploatirati kamen iz kamenoloma Veličanka 2 na Plišu. Učinili smo to zbog egzistencije naših zaposlenika. Želimo riješiti taj problem i očekujemo da ćemo sve potrebne dozvole imati do 16. veljače 2006. godine, kada istječe rok od godinu dana koji nam je dan za ishoðenje lokacijske dozvole, koja podrazumijeva i izdavanje posebnih uvjeta zaštite okoliša koji su sada sporni. Nadamo se da problema, koje smo sami prouzročili, ubuduće neće biti", rekla je glasnogovornica Sekulić.

SUKOB INTERESA
Problema je svjestan i državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Nikola Ružinski.
- Kamenolomi su gorući problemi, posebice na Jadranu. Tko izgubi dozvolu za eksploataciju kamena, mora prestati obavljati tu djelatnost. Ovo će ministarstvo poduzeti sve što je potrebno da se nastala šteta na brdu Pliš sanira te da se daljnja devastacija zaustavi. S obzirom na to da je uprava "Kamen Ingrada" ignorirala zabranu rudarske inspekcije, cijeli je slučaj predan sudu jer je riječ o kaznenom djelu.

No obično je u ovakvim slučajevima riječ o procesima koji traju i po nekoliko godina, rekao je Ružinski, odbivši komentirati mogućnost da je u cijelu priču u kojoj loše prolazi jedino zaštićeni park prirode upletena korupcija i sukob interesa.

Nekada uspješnog gospodarstvenika, a danas dožupana za gospodarstvo Vladu Zeca poznaje cijela Požeština. čak 70 posto stanovnika mjesta Velika na neki je način vezano uz rad kamenoloma, a o poslovnim potezima i prošlosti lokalnog "šerifa" Zeca malo tko se u okolici Požege usuðuje progovoriti, a da prije toga ne zatraži potpunu anonimnost. Iako trenutačno, u vrijeme najveće krize "Kamen Ingrada" (koji državi, na ime naknade za dugogodišnju bespravnu eksploataciju kamena s Pliša, duguje 35 milijuna kuna, a Županiji dodatnih 11,8 milijuna koje je Zec 'posudio' i prema ugovoru trebao vratiti do kraja prošle godine) Zec ne obnaša nikakvu funkciju u tvrtki, mogućnost da je sukoba interesa ipak bilo postoji.

Naime, prema riječima savjetnice župana Požeško-slavonske županije za gospodarstvo Marije Jakovljević, županija je u vrijeme dok je Vlado Zec bio predsjednik županijske Skupštine dala potporu za izmjenu granica parka Prirode Papuk koje bi za cilj imale izdvajanje područja kamenoloma Veličanka 2 iz zaštićenoga područja.

- Interes je Županije da svaki gospodarski subjekt opstane i u budućnosti se širi. Mi u Županiji jesmo za zaštićeni krajolik, ali treba poštovati i ekonomske interese. Točno je da je i gospodin Zec glasao na sjednici Skupštine za promjenu granica Parka prirode Papuk, potvrdila nam je Marija Jakovljević. Ipak, mogući sukob interesa nije jedini problem. Prema ugovoru o služnosti (ekspolatacija na državnom zemljištu) koji izdaje Ured za gospodarenje državnom imovinom, "Kamen Ingradu" dozvoljeno je tijekom pet godina iskopavanje kamena na području pet hektara, no bez obzira na to, područje kamenoloma prostire se na čak 48 hektara površine.

TRAJNA ZABRANA?

Da su radovi koje ova tvrtka obavlja na Plišu ilegalni potvrðuju i u Ministarstvu kulture.
- Na vrhu Pliša prošloga je ljeta pronaðen arheološki nalaz - nastamba iz brončanog doma. Postoji mogućnost da je riječ o cijelome selu, koje može u arheološkom smislu biti neprocjenjive vrijednosti. S obzirom na to da ovaj lokalitet zbog manjka sredstava na računu Ministarstva još nije istražen, donesena je preventivna zabrana rudarenja bilo gdje na brdu, a to se odnosi i na 48 hektara, koliko koristi "Kamen Ingrad". Rudnik je, unatoč ovoj zabrani, nastavio raditi, zbog čega je slučaj predan Državnom odvjetništvu. Ako arheološki nalaz ne bude imao veliku vrijednost, kamenolom će moći nastaviti raditi, no ako je riječ o vrijednom otkriću, uslijedit će trajna zabrana eksploatacije kamena, rekao je u ime Ministarstva kulture Žarko Španiček.

"Kamen Ingrad" nije jedini korisnik Papuka, iako je jedini koji nepovratno devastira prirodne vrijednosti ovoga zaštićenog područja, na kojemu su otkrivene brojne ugrožene i zaštićene biljne vrste. Svoj su glas protiv plana "Kamen Ingrada" da vrh Pliša miniranjem i odvoženjem kamena snizi za čak osamdeset metara digli lokalni planinari, paraglideri, biciklisti, članovi Gorske službe spašavanja iz Požege, kao i članovi letačkog kluba "Roda".

- Ne poduzme li se hitno nešto, Pliš će postati rana u reljefu ovoga kraja. Svakodnevno se uvjeravamo u devastaciju ovoga prostora, poremećeni su meðusobni odnosi i smjerovi vjetrova, a prašina koja je nusprodukt vaðenje kamena onečišćuje okoliš i do kilometar udaljen od kamenoloma Veličanka 2, upozorava predstavnik Slavonskog planinarskog saveza Miro Mesić te dodaje da sumnja da je riječ o sprezi politike i lokalnih tajkuna. "Nije kriv Vlado Zec, već oni koji mu čuvaju leða", mišljenja je Marić.

ZEC NEMA ŠTO REćI

Vlado Zec, pak, nije želio odgovoriti ni na jedno pitanje vezano uz "Kamen Ingrad".
- Nemam što reći, nisam više u upravi te tvrtke, kratko nam je u telefonskom razgovoru rekao Zec.
Uprava Parka prirode Papuk takoðer je zgrožena bezočnim divljanjem teških kamiona i strojeva na obroncima Pliša, koji je eksploatiran na način koji onemogućuje zakonom propisanu sanaciju. Budu li se poštovala pravila sanacije koja propisuju da kosina minirane strane brda (koja sada iznosi 90 stupnjeva) bude 45 stupnjeva kako bi se spriječili odroni, značit će to dodatno smanjivanje nadmorske visine Pliša i dodatnu devastaciju iako je riječ o sanaciji.

Tijekom obilaska spornoga kamenoloma, odnosno našega zaustavljanja na državnoj cesti koja razdvaja kamenolome Veličanka 1 i Veličanka 2, našemu je vodiču, ravnatelju Javne ustanove Park prirode Papuk Ivici Samardžiću zaštitar radilišta zaprijetio da će, ne udaljimo li se i prestanemo fotografirati strojevima ogoljenu stranu Pliša, pozvati policiju. Policija se ipak nije pojavila, a Samardžić je još jednom upozorio: "Zagaðenje, buka i uništavanje prirode koje se dogaða na ovome mjestu, rubnom području Parka prirode, daleko su iznad dopuštenoga za ovo zaštićeno i prirodno vrijedno područje. Na području Parka prirode još je nekoliko kamenoloma, ali oni svoju djelatnost obavljaju u skladu s propisima. Neki od njih bit će sanirani i pretvoreni u turistička odredišta kada se iscrpe dozvoljene količine kamena, no od "Kamen Ingrada", na žalost, teško možemo očekivati bilo kakvu suradnju, istaknuo je ravnatelj Samardžić. U meðuvremenu, financijska dubioza "Kamen Ingrada" nastavlja se, kao što se nastavlja i smanjenje nadmorske visine brda Pliš, koju, očito, nije u stanju zaustaviti ni jedna državna institucija. Pozitivan pomak u cijeloj priči mogao bi se ipak dogoditi za nekoliko mjeseci s obzirom na to da je Slavonska banka najavila mogućnost preuzimanja "Kamen Ingrada".

DUGOVANJA VLADI

- Imamo dugogodišnje poslovne odnose s ovom tvrtkom. Posljednja dva do tri mjeseca u pregovorima smo s Vladom RH, kojoj "Kamen Ingrad" duguje 35 milijuna kuna. Konkretnije informacije imat ću za dva tjedna, a ono što mi kao banka tražimo jest rješavanje svih otvorenih pitanja, poput odreðivanja sporne granice Parka prirode Papuk, najavio je član Uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević.

U cijeloj priči upravo je država ta koja nikada javno nije odredila svoj strateški interes - je li važnije očuvati Park prirode od nepovratne devastacije ili progledati kroz prste jednoj privatnoj tvrtki koja osigurava velike količine materijala za nastavak ubrzane izgradnje autocesta. Trebaju li nam uopće autoceste s kojih će se pružati pogled na okrnjene planinske vrhove, betonirane potoke, teške strojeve i kamione koji prevoze eksploziv potreban za razbijanje planinskih stijena? Zapitajmo se i je li zemlja s ovakvim pravnim sustavom, samovoljnim privatnicima i gospodarskim moćnicima koji ujedno predstavljaju sam vrh lokalne vlast i koji ne poštuju zakone te ministarstvima koja meðusobno ne komuniciraju spremna za zagrljaj s europskom obitelji!?

POMOć PRIJATELJA IZ JAPANA

Lokalni "šerif" Vlado Zec, donedavno većinski vlasnik Kamen Ingrada, ujedno je i predsjednik istoimenoga nogometnog prvoligaša iz Velike kraj Požege. Njegova financijska ulaganja u nogometnog prvoligaša većina stanovnika Požeštine tumači kao "dudu varalicu", a dio zaposlenika Kamen Ingrada koji mjesecima ne dobivaju plaću (ili dobiju tek trećinu mjesečnog iznosa) strahuje da je riječ o pranju novca. Zec je osoba koja je pokrenula inicijativu za promjenama granica Parka prirode Papuk. Formalno, ideja je potekla od općine Velika, u kojoj Zec "vedri i oblači", a u Saboru ju je svesrdno gurao zastupnik HSLS-a Marko Baričević, jedan od 12 gostiju koje je Vlado Zec vodio na Svjetsko nogometno prvenstvo u Japanu. Razlog zbog kojega Vlado Zec želi promijeniti granice parka prirode prilično je prozaičan. On se tako nada da će lakše ozakoniti rad svojih kamenoloma unutar Parka prirode.

Budu li se poštovala pravila sanacije koja propisuju da kosina minirane strane brda (koja sada iznosi 90 stupnjeva) bude 45 stupnjeva, kako bi se spriječili odroni, značit će to dodatno smanjivanje nadmorske visine Pliša i dodatnu devastaciju iako je riječ o sanaciji. Tijekom obilaska spornoga kamenoloma, odnosno našega zaustavljanja na državnoj cesti koja razdvaja kamenolome Veličanka 1 i Veličanka 2, našemu je vodiču, ravnatelju Javne ustanove Park prirode Papuk, Ivici Samarðiću, zaštitar radilišta zaprijetio da će, ne udaljimo li se i prestanemo fotografirati strojevima ogoljenu stranu Pliša, pozvati policiju.

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish