Najave

Entuzijazam jači od teškoća koje prate hrvatsku ekološku proizvodnju

  • Ispis
Kategorija: Zelene vijesti
ekoloska_proizvodnjaJačanje svijesti o potrebi pojačane brige za okoliš kao jedan zaseban pravac izrodilo je i potrebu za proizvodnjom hrane na ekološki prihvatljiv način. Upornost entuzijasta s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih bila je toliko snažna da su ideje tadašnjih pokreta postupno pretočene i u zakonsku regulativu. Hrvatska se može podičiti da pripada krugu naprednijih zemalja koje su takve zakone već usvojile i provode ih u praksi. Meðutim, ne može se pohvaliti i značajnijom tržišno relevantnom proizvodnjom. U prilog tomu govore i podaci iz Brodsko-posavske županije, koja je druga hrvatska županija po veličini proizvodnje ekološki prihvatljive hrane. Tamošnji poljoprivrednici u sustavu ekološke poljoprivrede imaju oko 160 hektara zemljišta. U sustavu je dvadesetak poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem pšenice, zobi, lucerne, jabuka, šljiva, višanja, oraha, krušaka, kestenja. U sustavu je ekološke proizvodnje i desetak hektara pašnjaka, te stotinjak hektara lucerne.

Većina njih razmišlja pozitivno i vidi budućnost u ekološkoj proizvodnji. Pritom ih posebno razočarava činjenica da kada imaju gotov proizvod - prodaju ga po istoj cijeni kao i proizvoðači iz konvencionalne proizvodnje. Razlog tomu je nepostojanje organiziranog tržišta za tu proizvodnju. To ih obeshrabruje, a ne treba zaboraviti da oni imaju dodatne troškove poput izlaza nadzorne stanice na teren, skupljih zaštitnih sredstava i sl. Proizvoðače u Brodsko-posavskoj županiji još drži to što troškove nadzora sufinancira županija, rezime je iskustva zaposlenih u Službi za gospodarstvo, kada je riječ o ekološkim proizvoðačima. Stroži uvjeti proizvodnje samo su jedan od razloga zašto se ekološka proizvodnja slabo razvija. U takvom okružju višestruko se umnožavaju i klasični problemi domaće poljoprivrede. Na tržište, sasvim sigurno, djeluje i činjenica da sporo napreduje organiziranje potencijalnih kooperanata koji bi s relevantnim količinama ekoproizvoda izišli na tržište. Dio proizvoðača otegotnu okolnost vidi i u slabijoj kupovnoj moći hrvatskih potrošača. Ovo posljednje ipak nije presudno, mišljenje je Josipa Sedlića, jednog od pionira ekološke proizvodnje u Brodsko-posavskoj županiji.

Turbulentne devedesete i gubitak posla veterinara, Josipa su usmjerili u ekološku proizvodnju. "Kupovna moć potrošača nije najvažnija. Prije svega, mi kao potrošači moramo razviti svijest o važnosti ovakve proizvodnje za nas. Primjer iz Njemačke je jasan. Ekološki proizvedenu hranu tamo ne kupuju samo oni kojima imovinski status dopušta da, ne pitajući za cijenu, kupuju ovakve proizvode. Meðu tamošnjim potrošačima razvijena je svjest da je ovako proizvedena hrana za njih osobno bolja", kaže Josip Sedlić.

Na svom imanju pod ekološkom proizvodnjom Sedlić ima oko sedam hektara zemljišta. Ono je zasaðeno raznim vrstama voća, a od ovog proljeća dominantna će postati višnja maraska. U trapu povoljno vrijeme čeka 1.900 sadnica koje će zauzeti tri hektara. U meðuvremenu posla na imanju ne manjka. Posla ima u nasadima šljiva, bresaka, jabuka... Svoj termin u Josipovom radnom danu imaju i kokice, jato je imalo certifikat ekološkog. Sada mu je istekao rok i upravo traje njegova rasprodaja. Za "radnog" vijeka Sedlićeve koke su bile daleko od kaveza. Glavna obveza bila im je trčkaranje po dvorištu, hvatanje crvića, paša na svježoj travi i zobanje ekološki uzgojenih žitarica. Naravno, zauzvrat od njih se očekivalo da podare pravo ekojaje.

Tri godine iskustva s ekološkom poljoprivredom Sedlića "tjeraju" na proširenje ponude ekoloških proizvoda s imanja. Uz bagremovu šumu sada planira postaviti i novi pčelinjak.
"Zarade do sada nije bilo velike. Nešto od prodaje grožða, šljiva... pod okriljem Biope. Prodavali smo na štandu na osječkoj tržnici tek da uhodamo prodajno mjesto", kaže Sedlić, dodajući kako je i dalje optimist i da za budućnost ima velike planove.

"Jedan od razloga je da ćemo nakon ulaska u Europsku uniju u Hrvatskoj morati imati 10 posto poljoprivredne proizvodnje u sustavu ekološke proizvodnje, tako da ne očejujem probleme s plasmanom. Uz to, i članovi moje obitelji prihvatili su ovakav način razmišljanja. Treba vremena da ljudi to prihvate, ali može se. Pokušali smo organizirati prodaju i u Slavonskom Brodu, ali nismo imali promet kojim bismo platili prodavača. Osječki primjer govori da je za uspjeh potrebna potpora grada i županije, dok se prodaja ne uhoda", priča Sedlić.
 
Koliko je Hrvatska daleko od postizanja omjera proizvodnje govori i podatak da u Brodsko-posavskoj županiji svake godine sustavom poticaja bude obuhvaćeno oko 48.000 hektara. Unutar toga je i 160 hektara ekološke proizvodnje. Ulaskom u EU, prema trenutačnim pokazateljima, trebalo bi biti oko 4.800 hektara, što znači da sadašnju ekološku proizvodnju treba povećati trideset puta.
www.glas-slavonije.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish