Prvi put u povijesti Sabatine ukupni pobjednik je – bijelo vino. Riječ je o pošipu “Marko Polo” iz berbe 2007. koji je proizvela Poljoprivredna zadruga “čara” s Korčule.

U subotu, završnog dana 18., ili kako se na Korčuli - rodnom otoku manifestacije ovih dana naglašava – punoljetne Sabatine, svečano su u Kongresnoj dvorani centra za kulturu Korčule proglašeni najbolji.

Više od stotinjak uzoraka vina pristiglih na najstariji i najveći skup vinogradara i vinara Hrvatske ocjenjivalo je stručno Povjerenstvo za ocjenjivanje vina pod vodstvom dr. Bernarda Kozine s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Ukupni pobjednik (s najvećom prosječnom ocjenom 91 od 100 mogućih bodova) i šampion bijelih vina je “Marko Polo 2007.”, PZ-a “Pošip” čara. Šampion crnih vina je “Dingač Matuško reserve” iz 2004. vinara Mate Violića Matuška s Pelješca.

Kada su prije 28 godina djelatnici Državnog hidrometeorološkog zavoda tražili na području Valpovštine dobrovoljce koji bi se htjeli osposobiti za rad s prizemnim generatorom za obranu od tuče, Nada Partić bez predomišljanja se javila za obavljanje ovog odgovornog i opasnog posla.

Hrabrog i odvažnog duha željela je, kaže nam ova jednostavna i srdačna žena, naučiti nešto korisno što će biti za dobro sve ljude koji sa zebnjom gledaju u nebo kada se nakupe tmurni i teški oblaci puni leda, te koji u trenu mogu uništiti usjeve i kuće.

U prosincu bi Hrvatska trebala otvoriti pregovore s EU o poglavlju 11 koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj i uz okoliš je jedno od najvažnijih poglavlja jer riječ je o zajedničkom projektu zemalja Europske unije.

Koliko je Istra spremna za otvaranje tog poglavlja, moglo se jučer čuti u Vodnjanu gdje je Hrvatska udruga poslodavaca, u suradnji s Istarskom županijom te Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja organizirala prezentaciju s ciljem informiranja istarskih poduzetnika, proizvoðača i preraðivača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te ribara o uvjetima poslovanja koji ih očekuju u EU.

- Vukovarski Vupik i osječko Žito potpisali su Sporazum o prijedlogu uvjeta za podnošenje zajedničke ponude za kupnju dionica Vupika kada Hrvatski fond za privatizaciju raspiše natječaj za njegovu prodaju, izviješteno je današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Vupiku.

Sporazum su potpisali predsjednici Uprava Vupika d.d. i Žita d.o.o. Zoran Mudri i Marko Pipunić, a potpisnici sporazuma su i predstavnici Vupikovih podružnica Slavonsko-baranjskog sindikata i Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske te Radničkog vijeća Vupika. Sukladno odredbama sporazuma, ukoliko Žito bude izabrano kao najpovoljniji ponuditelj na natječaju za prodaju dionica Vupika, ta bi tvrtka otkupila 87 posto dionica Vupika iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju.

U poljoprivredi sam od 1973. godine, a i kao dijete s ocem sam radio na polju, i ne pamtim da se ikada dogodilo da se urod jesenskih kultura nema gdje uskladištiti, kao što je slučaj sada. Kaže to Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, te napominje da se i prije znalo dogoditi, pretežito zbog, primjerice, povećane vlage odnosno problema sa sušenjem, da doðe do zastoja u prijemu, no to bi kratko trajalo.

Laslo kaže da je apsurdno da se manjak skladišnih kapaciteta uopće može dogoditi u današnje vrijeme, kada postoje montažni silosi, koji se vrlo brzo i lako mogu “sklopiti”.
- Vezano uz ovaj nezapamćeni problem s manjkom silosnih kapaciteta osobno me zanima kako to da su silosi prepunjeni, a stalno se priča da Hrvatska ne proizvodi dovoljno i da treba povećati poljoprivrednu proizvodnju. Prema svemu sudeći, očito je da je u Hrvatsku uvezeno sve i svašta, i što se zna i što se ne zna, a što je zatrpalo silose - kaže Laslo i dodaje da se najzornije apsurdnost te situacije ovih dana može vidjeti na poljima. Vrijeme je idealno i za berbu kasnih usjeva i za sjetvu pšenice, a niti se bere, niti se sije. Laslo, kojeg smo kontaktirali telefonski, javio nam se, kako je rekao, s polja, na kojem osim njega nema žive duše, a što je prije u ovo doba godine bilo nezamislivo.

Jačanje regija uvjet je hrvatske konkurentnosti u Europskoj uniji. Jedan je to od zaključaka XII. hrvatskog foruma koji je održan u Zagrebu.

– Regionalna politika može funkcionirati samo ako dolazi iz samih regija i ako su njezine zadaće jasno odvojene od države – rekao je glavni govornik na forumu Franz Fischler, predsjednik Ekosocijalnog foruma Europa i savjetnik RH u pristupnim pregovorima s EU.

Ministar regionalnog razvoja Petar čobanković najavio je donošenje Strategije regionalnog razvoja koja bi se na Vladi trebala naći sredinom studenog, a Sabor bi je trebao prihvatiti do kraja godine. Cilj je strategije postići ravnomjeran razvoj svih regionalnih područja. Istaknuo je čobanković kako će ulaskom u EU Hrvatska u prvim godinama članstva kroz strukturne fondove imati na raspolaganju milijardu eura. 

Od 20. do 24. listopada u cijeloj se Europi, pa tako i u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, obilježava Europski tjedan šuma.

U Krapinsko-zagorskoj županiji obilježavanje Europskoga tjedna dogodilo se u Desiniću.

Učenici Osnovne škole Ðure Prejca predstavili su se brojnim ekoradionicama i vrhunskom izvedbom školskog orkestra pod ravnanjem Ivice Antunovića, a središnji dogaðaj bila je sadnja murve u dvorištu škole, koju su posadili dr. Ante Kutle, predsjednik Pokreta prijatelja prirode Lijepa naša, Sonja Borovčak, krapinsko-zagorska županica, Ivan Ištok, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, Zvonko Škreblin, desinićki načelnik i Anica Karažija, ravnateljica desinićke škole.

Jubilarna 10. izložba dovela je rekordnih 56 izlagača starih sorata voća, od kojih je determinirano oko 46 različitih sorata. Ponovo se pokazala izuzetna raznolikost i bogatstvo genetskog materijala, kao i mješavina okusa, mirisa i boja.

Županijsku izložbu otvorio je, ispred pokrovitelja manifestacije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,  Željko Vincek, koji je istaknuo kako je Ministarstvo prepoznalo vrijednost ove akcije, te kako će i ubuduće slične projekte poticati i podržavati.

„Mi danas, kada su u pitanju voćnjaci, raspolažemo s ogromnim kapitalom i moja je inicijativa da od ove godine počnemo s organiziranim umatičenjem starih sorata voća“, predložio je krapinsko-zagorski dožupan Zorko Vidiček.

U intenzivnom uzgoju zarada voćara čak je 30 puta veća od one ratara, a državne potpore za poljoprivredu, kojima se za svaku uloženu kunu investitorima vraća 40 posto, voćare bi dodatno trebale potaknuti na sadnju nasada te pokretanje novih projekata, kaže Frane Ivković, dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).
»U voćarskoj proizvodnji može se stvoriti 25.000 novih radnim mjesta, a jednako toliko ljudi zaposlilo bi se u pratećim uslužnim djelatnostima«, poručuje Ivković.
Jedno od takvih ulaganja, vrijedno 2,5 milijuna kuna, sigurno je linija za proizvodnju 100 posto prirodnog voćnog soka koju je u Velikoj Mlaki pokrenulo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo »Ivković«.