Željko Mavrović, najveći proizvoðač ekohrane u Hrvatskoj, dobio je pet milijuna kuna kredita od Zagrebačke banke i taj će novac uložiti u pogon za proizvodnju mesa.

Riječ je o kreditu kojim će Eko-centar Mavrović kupiti farmu, klaonicu i pekarnicu. Mavrović namjerava u vlastitu pogonu proizvoditi suhomesnate slavonske specijalitete poput kulena, kulenove seke...

– Mene svi doživljavaju kao vegetarijanca, ali makrobiotička prehrana ne isključuje meso. Ponudit ćemo cijeli asortiman slavonskih suhomesnatih ekoproizvoda – rekao je Mavrović. Novim kreditom Zaba i Mavrović obilježili su petogodišnju suradnju u kojoj je realizirano 10 milijuna kuna kredita. Najavljeni su i novi zajednički projekti: otvaranje ekobanke sjemena i zoološki vrt s domaćim životinjama.

Vino nikad ne miriše po grožðu, ali vrlo često miriše po drugom voću: breskvama, marelicama, jabukama, malinama, kupinama, višnjama, ananasu.

Voćne su arome najuočljivije i nazivaju se primarnim aromama, a baš one dolaze od samoga grožða, odnosno njegovih kožica i pokožica.
Sekundarne arome nastaju tijekom vrenja mošta i puno su složenije, a najprepoznatljivije su aroma kvasca, maslaca, vanilije, prepečenca, svježe ispiljene hrastovine...

Tercijarne arome nastaju tijekom zrenja vina i teško ih je opisati, a najlakše se prepoznaju arome meda ili benzina i petroleja.

Poljoprivredna zadruga Lovas, koja se bavi isključivo ugovorenom proizvodnjom s malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, i njezina sestrinska zadruga "Arator" d.o.o. Lovas, kao trgovačko društvo, tvrtke su poznate po dobrom poslovanju, posebice po primjerenim prinosima svih kultura te po zavidnim financijskim rezultatima poslovanja.
- Kako ćemo dalje, ne znamo, jer u situaciji u kakvoj je trenutačno poljoprivreda teško je očekivati dobro. Proizvodimo ratarske kulture na 1.400 hektara vlastitih površina i isto toliko površina imamo u ugovorenoj proizvodnji. Zahvaljujući ulaganjima u modernu tehnologiju postižemo visoke prinose, ali smo se sada našli u vrlo nezahvalnoj situaciji, iz koje se baš ne nazire povoljan izlazak. Već gotovo četiri desetljeća radim u poljoprivredi, ali ovakvu krizu ne pamtim - kaže nam upravitelj PZ-a Lovas i direktor tvrtke Arator, Adam Rendulić.

Tvrtka Belje u prvih devet mjeseci bilježi izrazito visok rast ukupnih prihoda i rashoda, pri čemu su rashodi rasli nešto bržom dinamikom.

Ukupni su prihodi Belja u devet mjeseci iznosili 1,019 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje 128,2 posto. Glavnina prihoda odnosi se na prihode od prodaje u zemlji koji su ostvareni u iznosu 879,15 milijuna kuna i bilježe rast od 145 posto. Istodobno su prihodi od prodaje u inozemstvu smanjeni 9,9 posto, na 3,39 milijuna kuna.

Obilna kiša, koja je u srijedu pala u dolini Neretve, usporila je berbu mandarina. Iako su zbog lošeg vremena opustjele plantaže, voćari i otkupljivači se nadaju da će se zbog pauze u berbi isprazniti skladišta pa će se već krajem tjedna otkup nastaviti punim intenzitetom.

Unatoč dugom sušnom razdoblju, koje je ovog ljeta trajalo i više od sto dana, mandarine su dobro rodile pa se ovogodišnji urod procjenjuje na više od 50 tisuća tona. Najveći otkupljivač u Neretvi, tvrtka Konzum, od svojih 935 kooperanata s kojima je potpisao ove godine ugovor, planira otkupiti izmeðu 23 i 25 tisuća tona, od čega se čak 70 posto izvozi. Do sada su u Konzumu otkupili oko devet tisuća tona, što je čak za 50 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.

članovi Strukovne grupe agrara HGK Županijske komore Virovitica ocijenili su da će na području Virovitičko-podravske županije ove jeseni biti ubrano oko 300.000 tona kukuruza koje poljoprivrednici nemaju kuda spremiti, jer je dio skladišta zauzet zalihama pšenice, uljane repice i suncokreta.

Poljoprivrednici traže da država organizira izvoz kukuruza, jer je na stranom tržištu cijena kukuruza veća nego u Hrvatskoj gdje se kreće oko 65 lipa, te da država snosi dio prijevoza kako bi proizvoðači 'pokrili' troškove proizvodnje. Predstavnik 'Hrvatskih duhana' Mirko Boić govorio je o mogućnosti da se kukuruz iskoristi kao vrlo isplativi energent.

Nova svinjogojska farma obitelji Stjepana Kušeca, predsjednika Saveza uzgajivača svinja, posljednja je riječ tehnologije s klima-ureðajima i automatskom opremom za hranjenje 1000 životinja, te sustavom i dojavom za uzbunjivanje kod požara ili drugih neprilika. U izgradnju i opremanje tovilišta obitelj Kušec je uložila oko 2,9 milijuna kuna,a s pripremama za gradnju u selu Erdovcu u blizini državne ceste Križevci-Sveti Ivan Zelina-Zagreb počeli su prije dvije godine držeći se operativnog programa razvoja svinjogojstva kojeg provodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U srijedu, 22. listopada 2008., tvrtka Poljopromet d.o.o. otvorila je modernu uljaru u Opuzenu. Ugraðeni su strojevi talijanske tvrtke Officine mecchaniche iz Toskane, čija je vrijednost oko 2,2 milijuna kuna. Kapacitet prerade maslina je 1500 kg/sat. Postrojenje je namijenjeno za hladnu preradu bez centrifuge jer se takvim postupkom dobiva kvalitetnije ulje.Otvarajući uljaru državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Srećko Selanac naglasio je da po realizaciji investicije u sklopu Operativnog programa podizanja trajnih nasada korisnik može ostvariti do 50% nepovratne investicijske potpore kapitalnim ulaganjima, što je iskoristila i tvrtka Poljopromet.

Predsjednik Udruge Nezavisni hrvatski seljaci, Mato Mlinarić (37), dragovoljac i invalid Domovinskog rata iz Kajgane u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, poznat je po oštrim istupima i kritiziranju poljoprivredne politike. Posebno je oštro kritizirao ministra Petra čobankovića, a zbog neslaganja s HSS-om politikom istupio je iz te stranke i Hrvatskog seljačkog saveza te osnovao Nezavisne hrvatske seljake za koju će reći da je moderna i liberalna udruga koja štiti interese seljačkih obiteljskih gospodarstava. Bavi se proizvodnjom mlijeka i mesa, posjeduje 8 hektara vlastite zemlje i još 102 hektara državne poljoprivredne zemlje u zakupu. Razgovor s Mlinarićem prenosimo s portala Virovitica.net.