Ostvareni prirod pšenice u Hrvatskoj u 2008. iznosio je 856.120 tona, što je za 5 posto više od prošlogodišnjega ostvarenog priroda, a prosječni prinos po hektaru iznosi je 5,36 tona, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Pritom su obiteljska poljoprivredna gospodarstva proizvela 563.193 tone pšenice, uz prosječan prirod od 5,16 tona po hektaru.

Na poljoprivrednim površinama poslovnih subjekata i njihovih dijelova postignut je pak za tonu veći prosječni prinos, od 6,17 tona po hektaru, a ukupno je proizvedeno 292.927 tona pšenice.

Iskrivljeni krastavci i nedovoljno velike dinje mogli bi se opet naći na policama dućana u zemljama Europske unije budući da bi sljedeći tjedan trebali biti ukinuti standardi koji se odnose na minimalnu veličinu i oblik većine voća i povrća.
Ti standardi bili su meta brojnih šala o pretjeranoj reguliranosti tržišta EU, a sada je Europska komisija odlučila smanjiti birokratiziranost i riješiti se onoga što naziva "nepotrebnim marketinškim standardima".
"U srijedu će osvanuti nova zora za iskrivljene krastavce i šaljivo oblikovane mrkve", rekao je glasnogovornik povjerenice za poljoprivredu Michćl Mann. "Zemlje članice trebale bi izglasati naš prijedlog da se ukinu pravila o sprečavanju prodaje voća i povrća neobičnih oblika", rekao je. "U ovim danima visokih cijena hrane nema smisla bacati je samo zato što ne izgleda kako treba", dodaje Mann.

Ma to je njega nagradila njegova stranka i njegov ministar, tvrdi Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka SlavonIje i Baranje, tek jedne od seljačkih udruga koje je nedavna koncesija hćsesovcu i predsjedniku Hrvatskog seljačkog saveza Darku Grivičiću za čak 450 hektara zemlje u Zbjegu, općini Sibinj, doslovce dignula na noge.

Grivičić, koji je prije novog mandata ministra poljoprivrede Božidara Pankretića slovio kao jedan od najjačih zagovornika seljačkih prava, nema dovoljno mehanizacije ni za hektar zemlje da bi, nakon “darovanih” mu 350 ha u koncesiju od bivšeg ministra poljoprivrede Petra čobankovića, ovih dana u 30-godišnju koncesiju dobio i Pankretićevih 450 ha, tvrdi Laslo.

Ovih smo dana naišli na zanimljivu web stranicu s originalnim rješenjima unikatnog nakita i
edukativnih poklona apliciranih glagoljicom. Na ovaj način autor doprinosi širenju i popularizaciji tog starog pisma, te u svojim radovima koristi obli i uglati tip glagoljice.

Pismo koje je po nekima formirao sv. ćiril (po nekima je nastalo mnogo ranije), a čiji se najbrojniji ostaci nalaze na tlu Hrvatske, gotovo s pravom se može nazvati prvim hrvatskim pismom.
U pojedinim dijelovima Hrvatske bilo je u upotrebi sve do 19. stoljeća u kurzivnom obliku u formi tzv. krčke notarske škole. Zbog svog izuzetno dekorativnog izgleda vrlo je primjenjivo za ukrašavanje širokog spektra predmeta.

Zahvaljujući neposlovnosti osječkih bankara, koji su čak i proizvodnju 'Slavonskog kulena' u radnoj jedinici 'Mesoprerada' u Slatini, nekada najveće svinjogojske 'Farme Senkovac', proglasili neprofitabilnom, sedmočlana skupina mladih slatinskih poduzetnika i stručnjaka otkupila je vlasničke udjele.

Na temeljima tradicijskih običaja i suvremenih znanja, od propale 'Mesoprerade' izgradili su uzornog proizvoðača za čije se kulene i kobasice danas otimaju kupci u trgovačkim lancima: 'Spaar', 'Kaufland', 'Metro', 'Plodine' i drugima. Slatinski 'Slavonski kulen', koji se proizvodi po visokom HACCAP standardu i nosi oznaku kvalitete 'Izvorno hrvatsko' sve više se traži i u ekskluzivnim restoranima u Zagrebu i u hotelima na Jadranu.

Povećanje obradivih površina za milijun hektara, okrupnjavanje zemljišta i sprječavanje manipulacija glavni su ciljevi Prijedloga novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je u ponedjeljak prihvatilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV).
Zakonom se regulira prodaja i zakup državnog zemljišta i njegovo davanje u koncesiju, a taj posao obavljat će Agencija za poljoprivredno zemljište. Da bi što više poljoprivrednog zemljišta bilo obraðeno, uvest će se oštre kazne za vlasnike ili zakupnike koji ne obraðuju zemlju.
Ministar poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva Božidar Pankretić kazao je kako je u sadašnjim uvjetima, kada je cijena hrane porasla, nedopustivo da Hrvatska ima neobraðena zemljišta. U funkciju poljoprivrede možemo staviti još milijun hektara zemljišta.

Ukupno zasijane površine pod usjevima u Hrvatskoj su početkom lipnja iznosile 844.190 hektara, što je tek dva posto više površina nego li 2007. godine.

Izvještajem o površinama i nasadima na kraju proljetne sjetve prikupljeni su podaci o površinama pod usjevima na oranicama i vrtovima, u zaštićenom prostoru i povrtnjacima. Prema statističkim podacima, oko dvije trećine zasijanih površina je pod žitaricama.

Žitarice su, prema podacima s početka lipnja ove godine, bile zasijane na 561.782 hektara i u odnosu na isto razdoblje prošle godine te su površine veće za jedan posto. Pritom su površine zasijane pšenicom smanjene za 10 posto, na 156.669 hektara, a površine zasijane kukuruzom povećane za osam posto, na 313.779 hektara.

Seljaci.org objavljuju javni poziv za izbor djevojke za 2009. Molimo sve punoljetne djevojke koje imaju želju ukrasiti kalendar našeg portala Seljaci.org za 2009. da nam se slobodno jave.

Ona koja bude izabrana stat će pred objektiv Saše Novkovića i u narodnoj nošnji u pozi runjenja kukuruza uljepšati domove seljaka širom Hrvatske. Honorar za fotografiranje iznosi 3 000,00 kuna.

Zainteresirane djevojke trebaju poslati barem 5 fotografija dobre rezolucije i svoj kontakt na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Natječaj za prijave je otvoren do 21.11.2008. nakon čega slijedi izbor djevojke za kalendar.

Tradicionalno početkom studenoga uz kolinje počinje u slavonskim kućanstvima i spravljanje nadaleko najpoznatije slavonske kulinarske delicije kulena ili kulina, kako ga još u istočnim dijelovima ove regije nazivaju. Za ovaj hrvatski i slavonski brand pažljivo se biraju najkvalitetniji dijelovi svinjskoga mesa, a potom po samo vlasniku poznatoj recepturi spravlja kulen koji će nakon višemjesečnoga zrenja Slavonci gostima, prijateljima i poznanicima ponuditi u vrijeme žetvenih radova iduće godine.
Nova sezona proizvodnje kulena bit će obilježena i prvim markicama izvornosti kojima će se okititi kuleni proizvoðača u Županji i Vinkovcima te Vjenceslava Hruške iz Bjeliševca nedaleko od Kutjeva. To znači da su ova tri proizvoðača ispunili najstrože kriterije. Meðu stotinjak kockica koje valja besprijekorno posložiti da bi kulen bio vrhunski proizvod i ona je da se kulen spravlja u razdoblju od početka studenoga do konca veljače.