Predstavljanjem zemlje partnera, Bosne i Hercegovine, danas u Virovitici počinje 14. meðunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2009. Sajam će se do 25. siječnja, kao i protekle tri godine, održati na prostoru virovitičke komunalne tvrtke Flora, u Vukovarskoj ulici, na ukupno 12.704 četvorna metra, od čega je pet tisuća četvornih metara zatvorenog izložbenog prostora.

Ovogodišnji Viroexpo bit će rekordan. Prijavljena su čak 603 izlagača iz 17 zemalja, što je gotovo stotinu više nego 2008. godine. Dosadašnjim izlagačima, iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, češke, Hrvatske, Indije, Italije, Kine, Maðarske, Njemačke, Poljske, Rusije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Ukrajine, pridružila se i Albanija. Dogovor o tome postigli su virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić i veleposlanik Republike Albanije u Republici Hrvatskoj Pellumb Qazimi u listopadu prošle godine. - Time je ostvaren naš cilj, da svake godine od 6. sajma, 2001. godine, kada su se izlagačima iz Hrvatske pridružili izlagači iz BiH i Maðarske i kada je sajam dobio predznak meðunarodni, imamo bar jednog izlagača više - kaže Milan Vanðura, poslovni tajnik HGK - Županijske komore Virovitica i zamjenik predsjednika Organizacijskog odbora sajma Viroexpo.

Nakon što se u četiri županije tri godine uspješno provodi pilot-projekt “Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta”, u ovoj godini njime bi trebale biti obuhvaćene još četiri županije, meðu ostalima i Zadarska.

Projekt se provodi na temelju ugovora izmeðu hrvatske i švedske Vlade, pri čemu Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje s 10 milijuna kuna, darovnica iz Švedske je 13 milijuna, a manji dio novca daju županije, gradovi i općine.

Kako nam je potvrdio županijski pročelnik za poljoprivredu Željko Katuša, za sjedište ovdašnjeg ureda za okrupnjavanje izabran je Benkovac, a dvoje njegovih zaposlenika, voditelj i zamjenik ureda, raditi bi trebali početi 1. veljače. Da je parcele odavno trebalo okrupniti, najbolje potvrðuju brojke.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka u četvrtom krugu natječaja za SAPARD, prvi pretpristupni fond Europske unije, ima na raspolaganju 144 milijuna kuna.

Dosadašnje iskustvo je pokazalo da malo kandidata, ponajprije veće tvrtke, ima sve potrebne uvjete za dobivanje novca iz SAPARD-a. Od toga je 75 posto novca osigurao EU, a 25 posto Hrvatska.

Podsjetimo, prvi novac iz SAPARD-a dobila je tvrtka Pipo iz čakovca, koja je u vlasništvu Perutnine iz Ptuja, a na popisu korisnika SAPARD-a, oko 6,5 milijuna kuna, našla se i Agroproteinka iz Sesvetskoga Kraljevca.

Slavonija i Podravina nisu samo hrvatske “žitnice” već i središte proizvodnje industrijskog bilja, pa se ovdje već godinama proizvodi više od 95 posto cjelokupne proizvodnje duhana u Hrvatskoj.Duhan je i dalje meðu najprofitabilnijim granama poljoprivrede, a u posljednjih deset godina proizvoðači duhana zaradili su oko 1,6 milijardi kuna i time osigurali redovna godišnja primanja za oko 6000 graðana. Zbog ogromnog značaja za ovo područje duhanci traže da država potiče proizvodnju duhana ili im predloži neku drugu proizvodnju koja će im donijeti jednako vrijedan godišnji dohodak.

Predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader u petak je 16. siječnja na svečanom otvorenju u Varaždinu, u nazočnosti brojnih gospodarstvenika te državnih, županijskih i lokalnih dužnosnika, službeno pustio u rad novu tvornicu Vindija Vivis za proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih pića u Varaždinu.
Riječ je o prvoj etapi složenog industrijskog kompleksa koji se gradi u jugoistočnom dijelu industrijsko-gospodarske zone u Gospodarskoj ulici te kojom se nastavlja snažni investicijski ciklus i dugoročni razvoj Vindije u Baroknom gradu.
Nova postrojenja prostiru se na površini od 14 600 m2 i čine zaokruženu proizvodnu cjelinu, od skladišta sirovine i repromaterijala, preko energetskog bloka i proizvodnog objekta s procesnom opremom za punjenje mlijeka i sokova do skladišta gotovih proizvoda.

Za poljoprivredni sektor se donedavno tvrdilo da će biti jedan od zadnjih koji će osjetiti posljedice globalne financijske krize. Meðutim, to se već sada pokazuje upravo suprotnim.

Mnogi poljoprivredni proizvoðači tvrde kako im još uvijek, što je do sada za siječanj bilo neuobičajeno, nisu isplaćene neke lani predane poljoprivredne kulture, poput soje, suncokreta, kukuruza pa čak i pšenice, a prvi put i šećerna repa, bar što se tiče osječke šećerane Kandit Premijer. Neslužbeno doznajemo da je razlog neisplate šećerne repe kooperantima problem s dobivanjem kredita koje ta tvrtka ima i zbog koje je navodno otežano i ugovaranje nove proizvodnje za ovu godinu, za koju je planirano ugovoriti oko 11.000 hektara, od čega 9.000 u Hrvatskoj i oko 3.000 hektara u inozemstvu (Vojvodini i Maðarskoj). Meðutim, Josip Pavić, predsjednik Uprave IPK Kandita, tvrtke koja se zajedno s osječkom šećeranom Kandit Premijer d.o.o. nalazi u sastavu IPK Kandit grupe, odbacuje tvrdnje da prvi dio za repu prvi put nije plaćen na vrijeme i prema ugovoru.

U Hrvatskoj se još od ljetos promet žitaricama i uljaricama, koje su lani rekordno rodile, ne odvija uobičajenom dinamikom, a u posljednje je vrijeme potpuno u blokadi. Silosi su još uvijek pretrpani, a mnogi seljaci već sad u velikoj su dilemi što uopće sijati na proljeće, to više što pojedine poljoprivredne kulture još uvijek nisu plaćene, kao ni državni poticaji.

- Lani je Hrvatska zabilježila rekordan urod gotovo svih kultura. Kukuruza je, primjerice, proizvedeno 2,5-3 milijuna tona, od čega je Osječko-baranjska županija proizvela 600.000 tona. Kukuruz je, inače, nekada bio jedan od glavnih hrvatskih izvoznih proizvoda ali, nažalost, lani su i zemlje okruženja proizvele veće količine kukuruza, došlo je do drastičnog pada cijena s 1,70 na samo 0,60 kn/kg, što je pogodilo proizvoðače. Mnogi ga nisu htjeli prodati te su ga spremili u silose, gdje još čeka kupce. S obzirom na to da je i stočarstvo na vrlo niskoj razini, kupaca nema - kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek.

U cilju promocije poljoprivrede besplatni časopis Zemlja i znanje u suradnji s Jaić Consulting d.o.o. organizira natječaj u kojem daruje 100.000 kn kroz savjetodavne usluge. Besplatno jednogodišnje savjetovanje stručnjaka uključuje konzultantske usluge, pomoć pri izradi investicijskih elaborata, izradu poslovnih planova, pomoć pri osnivanju zadruga, savjete za računovodstvo, informacije o mogućim izvorima sufinanciranja, izradu web stranice i drugo.
Na natječaj se mogu javiti poljoprivredna gospodarstva ili poljoprivredne zadruge. Osnovni su uvjeti za natječaj korištenje najmanje 5ha poljoprivredne površine, biti u sustavu PDV-a i dobra volja. Za prijavu potrebno je ispuniti prijavnicu i poslati je na adresu:

Udruga Educa, IV. Vrbik 6, 10000 Zagreb

Rok prijave je 15. veljače 2009. godine. Ime dobitnika bit će objavljeno u sljedećem broju časopisa Zemlja i znanje.

Hrvatska izdvaja pet puta veći postotak BDP-a za državne potpore od prosjeka EU - zaključak je to Marine Kesner Škreb iz Instituta za javne financije i to na temelju godišnjeg izvješća o državnim potporama Agencije za zaštitu državnog natjecanja i državnog proračuna za 2009. godinu.

U Hrvatskoj je tijekom 2006. i 2007. godine naglo poraslo ukupno državno podupiranje gospodarstva - u 2007. bile su čak 77 posto veće (oko 4 milijarde kuna) nego u 2005.godini, pri čemu su se udvostručile potpore industriji i uslugama, dok se za poljoprivredu izdvojilo 50 posto više. Mjereno udjelom u BDP-u potpore su s 2,2 skočile na 3,3 posto u 2007., ili slikovitije - svaki je zaposleni za državne potpore 2007. godine izdvojio oko 6 tisuća kuna (dvije trećine više nego 2005.). Potpore su najviše porasle 2006. i to zbog sanacije brodogradnje i pomoći Hrvatskim željeznicama. U rujnu 2006. brodogradnji je odobreno čak 4,2 milijardi kuna državnih jamstava od čega je u dvije godine iz proračuna i plaćeno golemih 3,25 milijardi, zaključuje Kesner Škreb.