Pred slavonskim poljoprivrednim proizvoðačima jedna je od najneizvjesnijih proljetnih sjetvi. Naime, mnogima još uvijek nisu isplaćeni jesenas predani sunockret, kukuruz i šećerna repa.

Nisu isplaćeni ni državni poticaji, kao i niz ostalih obveza, primjerice iz dijela kapitalnih ulaganja, a uz to banke su počele uskraćivati kredite. S druge strane, zbog previsoke cijene mineralnog gnojiva moglo bi doći do reducirane gnojidbe, što će se odraziti na urod, a već se sada najavljaju i znatno niže otkupne cijene svih poljoprivrednih proizvoda.

Jedan od većih problema, kako ističe Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, seljacima predstavlja i što sijati ovog proljeća, a agrotehnički rokovi su pred vratima.

- Većina se "opekla" lani na kukuruzu zbog izuzetno niske cijene, neki su loše prošli i sa suncokretom, koji nije u cijelosti isplaćen, a niti otkupljen. Navodno ga ima viška oko 25.000 tona. Mnogi proizvoðači još uvijek nisu dobili novac za šećernu repu, tako da trenutačno najviše obećava soja, koja je lani imala dobru cijenu. No, ako svi krenu sijati soju, može se očekivati i niska otkupna cijena - kaže Nad, te dodaje kako je, prema svemu sudeći, poljoprivreda ipak prva došla na udar financijske krize, te da je pred seljacima jedna od vrlo teških godina, koja će se bez ozbiljnije pomoći države teško moći prebroditi.

Hrvatska konferencija seljačkih udruga koja okuplja osam poljoprivrednih udruga Slavonije i sjeverozapadne Hrvatske zahtijevat će hitan sastanak s premijerom Vlade Ivom Sanaderom, ministrom poljoprivrede Božidarom Pankretićem te predstavnicima otkupljivača, proizvoðača sjemena i Petrokemije.

«Na tom bi sastanku željeli razmotriti naše zahtjeve za isplatu zaostalih poticaja do kraja veljače, isplatu potpora za kapitalne investicije koje kao zahtjev stoje duže od 180 dana, hitno rješavanje zemljišne problematike, odnosno provoðenje natječaja po programima lokalnih uprava i hitno formiranje Poljoprivredne komore», rekao je predsjednik Saveza poljoprivrednih udruga Željko ćorić na sastanku održanom večeras u Terezinom Polju.

 Nitko od uprave mljekare nije ih primio pa su unatoč zaštitarskoj službi provalili kapiju i ušli u dvorište mljekare. Pridružili su se proizvoðačima mlijeka iz Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije koji su prosvjedovali 20. siječnja i još čekaju da im mljekara isplati dug.

- Ništa nije riješeno od naših zahtijeva i zato smo danas opet došli organizirano. Ne odustajemo od zahtijeva, ne zanima nas tko je vlasnik i hoćemo naš novac. čujemo da vlasnici traže novac kod banaka u Italiji. Ukoliko nam u roku od 5 dana ne podmire dugovanja tužiti ćemo mljekaru kako smo najavili 20. siječnja.

Od početka ove godine u Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o uvjetima i načinu stavljanja u promet ribe i drugih organizama, koji bi trebao uvesti red u trgovinu ribom, s obzirom na to da je put ribe od ribara do krajnjeg kupca prilično »maglovit«.

 To se posebno odnosi na zadnjih dvadesetak godina kad se pojavio velik broj trgovaca (prekupaca) ribom, dok je ranije ribar uglavnom sam dnevno prodavao svoj ulov, a ono što ne bi uspio prodati do 13 sati, dao bi osjetno ispod cijene ili bi podijelio. Tako je svakog dana na ribarnicu dolazila svježa riba, te je ribarnica mirisala po moru, dok danas u njima vlada smrad trule ribe, jer trgovci stavljaju ribu i druge morske organizme u promet dok ih ne prodaju, odnosno, dok se doslovno ne raspadnu.

Predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Ante Fabijanić napominje kako jedino članak 3 Pravilnika neće biti u primjeni do lipnja ove godine, a on se odnosi na odreðivanje iskrcajnih mjesta - lučica i luka, kako za ribarice do 15 metara, tako i za brodove od 15 do 40 metara, koje treba tek odrediti (potvrditi) prostornim planovima u svih sedam naših priobalnih županija. Primjerice, u velikom broju naših luka vrlo je slaba ribarska infrastruktura, a za iskrcaj ulova s većih ribarskih brodova u lukama treba biti ureðen pristup kamionima.

Nema sumnje da je, s polazišta zajedničkoga dobra hrvatskoga društva u cjelini, očuvanje sela jedan od glavnih izazova današnjice. No očuvanja sela nema bez očuvanja agrara, koji skorim ulaskom u Europsku Uniju zacijelo čekaju velike promjene i poteškoće.

 O nekim aspektima toga širokog područja za Glas Koncila je progovorio dipl. ing. Vinko Perinić. Uz bogatu strukovno-savjetničku karijeru (elektroprivreda, informatika, industrija, UN-UNIDO), sugovornik je bio i konzul-savjetnik za gospodarstvo Generalnog konzulata RH u Njemačkoj (Bavarska), a u političkom je životu bio aktivan kao savjetnik bivšeg predsjednika HSS-a za odnose s Europskom pučkom strankom i njezinim članicama. Suraðuje s Komisijom »Pravda i mir« HBK-a, sa Centrom za promicanje socijalnoga nauka Crkve, a posebno rado ističe sudjelovanje na Prvom socijalnom tjednu u sklopu Srednjoeuropskoga katoličkog dana 2004. godine u Varšavi.

S ciljem da površinu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj poveća za prosječno 5 hektara, a površinu poljoprivrednog zemljišta obiteljskih gospodarstava poveća na najmanje 10 hektara, te broj parcela sa sadašnjih prosječnih 17 smanji na 8, Vlada je u četvrtak podržala Nacrt programa okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta do 2021.godine.

Jedna od mjera programa kojeg je predstavio ministar poljoprivrede Božidar Pankretić je i usmjeravanje tržišta poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu na način da pravo prvenstva kod kupovine i zakupa poljoprivrednog zemljišta privatnika imaju poljoprivredni proizvoðači.

Godišnje se u Istri pojede stotinjak tisuća pršuta, a samo dvadeset posto te količine svinjskih butova proizvede Udruga pršutara Istre. Stoga se, ističe predsjednik udruge Milan Buršić, želi proizvodnju pršuta što više povećati kako bi u budućnosti, osim zadovoljavanja potreba tržišta, deliciju mogli i izvoziti.

Proizvodnja istarskog pršuta povećava se iz godine u godinu. Meðutim, ta količina još nije dovoljna za potrebe istarskog turizma koji je i najveći potrošač suhomesnatog proizvoda. U posljednje vrijeme radimo jako puno na zaštiti pršuta kao autohtonog istarskog proizvoda.

U prosincu prošle godine proslijedili smo Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja projekt o njegovoj zaštiti, napravljen prema europskim normama, pojašnjava Buršić. Dodaje kako je u tijeku izrada i projekta za zaštitu istarske kobasice, zarebnjaka, pancete, plećke i kosnice (kobasica punjena u većim crijevima, a koja je dobila naziv po tome što se čuvala do svibnja, kada bi je seljaci jeli u doba košnje trave).

Novi bi projekt na vrata mjerodavnog ministarstva mogao pokucati već potkraj veljače odnosno u početku ožujka. Na zaštitu suhomesnatog jela istarske je pršutare natjeralo crno tržište. Jer mnogi prodaju pod etiketom “istarski”, a da pršut zapravo ima drugo podrijetlo. - Novim projektom omogućit će se legalno korištenje imena pa će to dovesti i do reda na tržištu, misli Buršić. Da postoji zanimanje za proizvodnju pršuta, dokazuje i podatak kako na području Pule postoji namjera za gradnju još jedne, 15. u nizu u Istri, pršutarnice.

Otkako je globalna kriza zakucala i na naša vrata, gotovo četvrtina graðana kupuje hrvatske proizvode više nego prije.

 U istraživanju GfK, provedenom potkraj prosinca prošle godine, 22 posto graðana izjasnilo se da hrvatske proizvode kupuje više nego prije. Hrvatske proizvode u jednakom omjeru kao i prije kupuje 71 posto ljudi, jedan posto kupuje ih manje nego prije, a šest posto ne može ocijeniti čini li to manje ili više. Za domaće se proizvode više od prosjeka odlučuju potrošači u sjevernoj Hrvatskoj i fakultetski obrazovani, po 27 posto.

Scott Si, priznati britanski ilustrator i dizajner, povodom pedesete obljetnice postojanja Vindije, ručno je izradio novi maštoviti zaštitni znak varaždinske tvrtke .

Najveća hrvatska prehrambena industrija, koja ove godine slavi čak pedeset godina poslovanja, svoju jubilarnu obljetnicu obilježava i prigodnim zaštitnim znakom kojeg potpisuje ugledni britanski ilustrator, Scott Si.
Riječ je o priznatom umjetniku čije su sve ilustracije isključivo ručno izraðene. Njegov bogati portfolio odlikuje se prepoznatljivim stilom koji počiva na kombinaciji vinjeta i moderne tipografije.
Osebujan dizajnerski izričaj priskrbio je ovom talentiranom dizajneru čitav niz prestižnih klijenata kao što su Vogue, Hugo Boss, Nike, Guiness i MTV.