Ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prosincu prošle godine u Hrvatskoj iznosio je 694,6 milijuna kuna, što je 0,9 posto više nego u prosincu 2007. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Na rast ukupnog otkupa i prodaje utjecala je prodaja iz vlastite proizvodnje pravnih osoba, koja je povećana za 6,6 posto, dok je otkup poljoprivrednih proizvoda od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u prosincu lani u odnosu na prosinac 2007. smanjen za 9,9 posto.

Prodaja iz vlastite proizvodnje pravnih osoba i njihovih dijelova iznosila je u prosincu lani 478,23 milijuna kuna, što je 68,8 posto ukupne vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda.

Većina saborskih klubova podržala je donošenje zakona o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, a Klub HNS-a predložio je da se taj zakon uputi u treće čitanje.

Zlatko Koračević (HNS) rekao je kako je u zakonskim odredbama "previše toga nejasno", a nužno je, kaže, stvoriti Centar koji će hrvatskoj poljoprivredi i poljoprivrednim proizvoðačima omogućiti razvoj i napredak, a ne propadanje. Hrvatska poljoprivreda raspada se po svim šavovima, ocijenio je Koračević, a što, kaže, govori podatak da je pokriće uvoza s izvozom palo ispod 50 posto, te da je ukupna poljoprivredna proizvodnja u proteklih deset godina pala za 20 posto, a istodobno je u poljoprivredu uloženo 25 milijardi kuna. "Postavlja se pitanje što smo dobili za taj novac", kaže Koračević dodajući da će podržati osnivanje ukoliko će Centar takvo stanje promijeniti.

"Autohtonost nekoga prehrambenog proizvoda najprije se osigurava unutar države, a tek onda u Europskoj uniji, ali je najava o zaštiti čvarka potpuna besmislica. čvarci se prave u gotovo cijeloj Europi, osobito u srednjoj. Razlikuju se samo po postupku izradbe i debljini", izjavio je za ljubljanski dnevni list "Indirekt" dr. Janez Bogataj, vodeći slovenski etnolog.

"čvarak dakle nije samo slavonski, nego i slovenski proizvod, samo što ga mi zovemo ocvirk ili grump, a nismo ga zaštitili jer bismo po istom načelu mogli zaštititi i svinjsku mast", rekao je Bogataj.

Tvrdi da je zapravo riječ o ozbiljnim stvarima nad kojima se Slovenija mora zamisliti jer je do sada prema europskoj uredbi EEC 510 iz 2006., koja propisuje postupak dobivanja potvrda za autohtone proizvode s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, uspjela dobiti samo nekoliko potvrda.

Prvi proizvod koji je na taj način zaštitila bilo je "Ekstradjevičansko ulje iz slovenske Istre", a u postupku je i prijava za nekoliko vrsta ovčjih i kravljih sireva.

Riba je namirnica koju treba jesti što je češće moguće, ali je mnogi, nažalost, na svom jelovniku imaju tek dva puta godišnje, na Badnjak i na Veliki petak. Za one koji nisu ljubitelji te iznimno vrijedne i zdrave namirnice moguće rješenje stiže iz susjedne Srbije.

Dosad smo jeli pečenu, prženu, kuhanu ili ribu na roštilju, a poduzeće Cucina iz Gornjeg Milanovca predstavilo je riblji pršut, što je jedinstveni proizvod na svjetskom tržištu, javlja Tanjug. Riblji pršut iz Srbije pravi se isključivo od domaće riječne ribe kojoj se dodaju mediteranski začini.

Bjeloruski i ruski znanstvenici nadaju se da će se genetski modificirano kozje mlijeko moći upotrijebiti kod majka koje ne mogu dojiti svoje dijete.

Projekt uključuje razvijanje antibiotičke kvalitete laktoferina, imunološkog proteina koji se nalazi u majčinom mlijeku, ali koji se može dodati kozjem mlijeku preko genetske modifikacije.

Dr. Elena Sadchikova, koja vodi to istraživanje, kaže da se na farmi izvan Moske uzgaja 90 genetskih modificiranih mladih koza i koje će, nadaju se znanstvenici, dati mlijeko iste - ili veće - kvalitete laktoferina koje je u majčinom mlijeku.

čvarci, proizvod tradicionalnih slavonskih svinjokolja, od prije nekoliko dana zaštićena su robna marka! Na zahtjev slavonskobrodskog proizvoðača kulena Tomislava Galovića, Državni zavod za intelektualno vlasništvo izdao je patent kojim su čvarci stekli status autohtonog slavonskog proizvoda s geografskim porijeklom.

– Za čvarke smo izvadili patent, zaštitili geografsko porijeklo na razini Hrvatske te zaštitili industrijski dizajn i ambalažu. Tim je dokumentima precizno definirano tko i na koji način može proizvoditi čvarke u Hrvatskoj te ih plasirati na tržište. Sljedeći korak je udruživanje hrvatskih proizvoðača čvaraka kako bi zajedno ishodili patent na europskom tržištu - kaže Galović koji je, kao svoj prvi patent prije 12 godina zaštitio autohtoni slavonski kulen.

Kako kaže, Hrvatska danas ima devet patentiranih prehrambenih proizvoda, čime znatno zaostaje za zemljama u regiji, jer ih primjerice, samo Makedonija ima 40. Zbog velike potražnje na tržištu, ali i zbog nove genetike mesnatih svinja koje pri uzgoju stvaraju vrlo malo masti, čvarci postaju sve skuplja i cjenjenija roba.

Zbog 25 posto više otkupne cijene mlijeka od europske, zbog koje je u prvih 11 mjeseci lani uvoz konzumnog mlijeka u Hrvatsku bio čak 57 posto veći nego u istom razdoblju godinu prije, hrvatska mliječna industrija dotaknula je dno, nakon čega će se, bez hitne intervencije države, teško oporaviti.

Ni globalna financijska kriza ni recesija nisu, naime, toliko pogodile domaće tržište mlijeka i mliječnih proizvoda koliko pad prodaje zbog enormnog uvoza konkurentnijeg konzumnog mlijeka iz BiH, Njemačke... kojim su preplavljeni trgovački lanci.

– Situacija je vrlo ozbiljna. Hrvatska unazad godinu dana ima najskuplje mlijeko u odnosu na regiju i EU, i do 30 posto. I dok se otkupna cijena mlijeka u regiji i EU korigirala padom cijena stočne hrane i goriva, ona u Hrvatskoj raste, posebice u drugoj polovici 2008. Kompletna mliječna industrija suočena je s padom prodaje na domaćem i inotržištima, velikim zalihama i nelikvidnošću – kažu u Dukatu ističući da formiranje tržišne otkupne cijene mora biti fokus svih sudionika u mliječnoj industriji.

Ceh za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore (HOK) traži od nadležnih institucija da se lokacije za iskrcaj ribe odrede prije ljeta, priopćeno je iz HOK-a.

Tema jučerašnje sjednice Ceha bio je Pravilniku o uvjetima i načinu stavljanja u promet riba i drugih morskih organizama koji vrijedi od 1. siječnja ove godine. Problem je u članku 3. tog zakona koji propisuje mjesta iskrcaja ribe, no njegova primjena odgoðena je do 1. lipnja, pa su ribari zbunjeni – kamo s ribom do tada?

Maraska je u prošloj godini gotovo udvostručila izvoz ostvarivši rast od 96 posto. Prema podacima Gospodarsko - interesnog udruženja proizvoðača pića Hrvatske za 2008. godinu, realizacija i plasman proizvoðača bezalkoholnih pića ostvarili su rast od tri posto u odnosu na prošlu godinu.

Ukupan rast plasmana u izvozu iznosi 26 posto, a iznijela su ga četiri proizvoðača meðu kojima prednjači Maraska. U 2008. godini Maraska je ostvarila indeks ukupnog rasta od 26 posto, bilježeći snažan rast u svim kategorijama bezalkoholnih pića u kojima je prisutna kao proizvoðač, priopćili su iz zadarske kompanije.