Slovenija blokira hrvatski čvarak

"Autohtonost nekoga prehrambenog proizvoda najprije se osigurava unutar države, a tek onda u Europskoj uniji, ali je najava o zaštiti čvarka potpuna besmislica. čvarci se prave u gotovo cijeloj Europi, osobito u srednjoj. Razlikuju se samo po postupku izradbe i debljini", izjavio je za ljubljanski dnevni list "Indirekt" dr. Janez Bogataj, vodeći slovenski etnolog.

"čvarak dakle nije samo slavonski, nego i slovenski proizvod, samo što ga mi zovemo ocvirk ili grump, a nismo ga zaštitili jer bismo po istom načelu mogli zaštititi i svinjsku mast", rekao je Bogataj.

Tvrdi da je zapravo riječ o ozbiljnim stvarima nad kojima se Slovenija mora zamisliti jer je do sada prema europskoj uredbi EEC 510 iz 2006., koja propisuje postupak dobivanja potvrda za autohtone proizvode s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, uspjela dobiti samo nekoliko potvrda.

Prvi proizvod koji je na taj način zaštitila bilo je "Ekstradjevičansko ulje iz slovenske Istre", a u postupku je i prijava za nekoliko vrsta ovčjih i kravljih sireva.
Mogućnost da države zapadnog Balkana, dok se približavaju Europskoj uniji, zaštite svoje proizvode koji se proizvode i u Sloveniji zabrinjavaju neke slovenske proizvoðače. Boje se da ih više ne bi mogli prodavati pod dosadašnjim nazivima, kako se to prije dvije godine dogodilo koparskoj vinariji koja je zbog pritisaka iz Maðarske morala prestati puniti svoje bijelo vino "Tokaj".

Neki tradicionalni hrvatski brendovi u Sloveniji su, naime, još nezaštićeni, pa tako Celjske mesnine i Skupina Kras proizvode i prodaju srijemsku kobasicu i kulen pripravljen po slavonskoj recepturi. "Krasov kulen" dobio je čak srebrnu medalju na lanjskom Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

 T-portal