OSIJEK - Tri do četiri tjedna prije početka žetve seljaci ne znaju ni tko će otkupiti ovogodišnji urod pšenice ni po kojoj cijeni. Odgovori na ta i još neka pitanja nisu ponuðeni ni na prvim ovogodišnjim sastancima mlinsko-pekarske industrije, predstavnika seljaka i zadruga koje je u protekla dva dana organizirala Osječko-baranjska županija.

- Predstavnici mlinsko-pekarske industrije uvjeravaju nas da su silosni kapaciteti ispražnjeni te da ima mjesta za smještaj ovogodišnje pšenice. Meðutim, pitanje je jesu li spremni pšenicu i otkupiti. Neki od njih dali su naznake da će biti problema s plaćanjem jer im banke ne daju kredite ili ako ih i daju, kamate su previsoke. Otkupna cijena o kojoj se priča, odnosno zajamčena cijena od 0,75 kn/kg, premala je i ni približno ne pokriva troškove proizvodnje te smatramo da tu mora “uskočiti“ država kako poticajima, koje još uvijek u cijelosti nije isplatila, tako i nekim drugim načinom subvencioniranja - izjavio je saborski zastupnik, dr. Vladimir Šišljagić, te dodao kako je očito nužno napokon riješiti pitanje Zakona o skladišnici koji je prije šest mjeseci prošao tek prvo čitanje, kao i Zakona o robnoj burzi koji iz vrlo nerazumljivih razloga više od dvije godine stoji u nečijoj ladici.

Prošle godine vuna se organizirano otkupljivala samo na otoku Krku, a pretprošle i na drugim otocima. Procjenjuje se da na kvarnerskim otocima na godinu ostane oko sto tona ostrižene vune koja se većim dijelom ne iskorištava nego onečišćuje okoliš pa je Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana 2007. pokrenuo program u sklopu kojeg je u suradnji s kupcem organizirano otkupljivana vuna.

Po riječima ravnatelja Centra čedomira Milera, potkraj listopada prošle godine jedini otkupljivač - "Vunapromet" iz Ivankova prestao je otkupljivati vunu i zatvorio je skladišta zbog promjene uvjeta na tržištu i nagomilanih zaliha, rasta cijene prijevoza i pada cijene vune. Centar je uspostavio vezu s nekoliko udruga koje se bave proizvodnjom vunenih proizvoda, kao što su Goranske vunarice, ali njihove su potrebe na godinu premale u odnosu na raspoložive količine i odnose se na češljanu vunu, a ne na sirovu.

Ne stoje paušalne ocjene da se u Hrvatsku može uvesti »smeće od hrane« jer naša granična veterinarska inspekcija radi više analiza hrane životinjskog podrijetla nego u zemljama Europske unije, kaže Stjepan Mikolčić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka. Riječ je o otprilike 2000 uzorkovanja u 50.000 pošiljaka hrane koliko ih se godišnje uveze.

Prošle je godine s graničnih prijelaza vraćeno 140 pošiljaka hrane zbog raznih nepravilnosti, od toga da nisu bili ispunjeni veterinarsko-zdravstveni uvjeti do neispravnosti vozila za prijevoz hrane. Nakon ulaska Hrvatske u Uniju, na samo sedam graničnih prijelaza od Bajakova i Zračne luke Zagreb do luke Rijeke, Ploča i Metkovića, moći će se obavljati promet živom stokom i proizvodima životinjskog podrijetla. Sad je veterinarska inspekcija stalno prisutna na 17 od ukupno 27 graničnih prijelaza.

Dok se stručnjaci spore o djelotvornosti protugradnih raketa, a klimatske promjene uzrokuju sve češće ledene tuče, samo je desetak posto ratarskih površina u Hrvatskoj osigurano protiv šteta izazvanih ledom.

Ne želeći opteretiti proizvodnju dodatnim troškovima, poljoprivrednici najčešće ne osiguravaju svoje usjeve, već se uzdaju u sreću nadajući se da led neće pogoditi baš njihova polja.

– Radim na rubu isplativosti, nikada ne znam kolika će biti otkupna cijena pšenice pa se ne usudim osiguravati usjeve i povećavati troškove proizvodnje – kaže Ilija Karanović iz Oprisavaca nedaleko od Slavonskog Brod koji na 17 hektara oranica uzgaja pšenicu i kukuruz.

Hrvatska ove godine očekuje rekordan urod pšenice od čak približno milijun tona, što bi s prijelaznim zalihama koje se procjenjuju na oko 200.000 tona, moglo značiti da će biti viška oko 600.000 tona te najvažnije žitarice. Te bi procjene u nekim normalnijim godinama veselile i proizvoðače i preraðivače i trgovce, meðutim ove se godine čak i od seljaka može čuti da bar pšenica, iako su je posijali na znatno većim površinama, ne rodi toliko jer se boje da je neće imati tko otkupiti.

Te tvrdnje potkrepljuju činjenicom da u silosima još uvijek ima i lanjske pšenice, navodno čak više od 200.000 tona, od čega polovina nema kupca, a iako su do žetve još dva mjeseca, već sada se naveliko spekulira da ako ju netko i bude otkupljivao, neće za nju dati više od 0,80 kn/kg. Sve su to razlozi, kako kažu, zbog kojih ih već sada polako hvata panika.

Prosječan prinos ratarskih kultura na području Osječko-baranjske županije povećan je 20 posto, a industrijskih za 25 posto. Rezultat je to najvećim dijelom provedbe dvaju pilot-projekata o analizi tala i kontrole njihove plodnosti na obiteljskim gospodarstvima, u koje je u proteklih pet godina Osječko - baranjska županija uložila pet milijuna kuna.

Istaknuto je to prigodom jučerašnjeg potpisivanja Sporazuma o analizi tla kao temelj gnojidbe i povećanja poljoprivredne proizvodnje kod podizanja višegodišnjih nasada i Sporazuma o kontroli plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima za unaprjeðivanje ratarske i povrtlarske proizvodnje u Osječko-baranjskoj županiji izmeðu predstavnika jedinica lokalne samouprave koje sudjeluju u sufinanciranju projekata, Zavoda za tlo, Osječko-baranjske županije, Poljoprivrednog fakulteta Osijek, Kandit Premijera i IPK Tvornice ulja čepin

Britanska kraljica Elizabeta II., francuski proizvoðač luksuzne robe LVMH Moet Hennessy - Louis Vuitton i mnogi prehrambeni divovi neki su od najvećih korisnika europskih poljoprivrednih potpora, čija su imena objavljena u petak, piše France presse.

To ne čudi europsku povjerenicu za poljoprivredu Mariann Fischer Boel, koja se zauzima za "pravedniju" Zajedničku poljoprivredu politiku (CAP) EU-a. Države članice EU-a morale su u četvrtak, 30. travnja, u ponoć objaviti imena korisnika europskih poljoprivrednih potpora, čime se želi potaknuti raspravu o budućnosti europske poljoprivredne politike, druge stavke u europskom proračunu na koju odlazi 55 milijardi eura ili 40 posto proračuna.

Manji ulov, uzgoj, profit, ali i duboka recesija u kojoj se našlo japansko gospodarstvo, na koje smo tradicionalno orijentirani u izvozu kavezno uzgojena plavoperajnog tunja, ove bi godine mogli dodatno uzdrmati hrvatski ribarski sektor.

Izvoz tuna, kojemu su na ruku išle vremenske nepogode, pa je gotovo sva riba izlovljena u siječnju umjesto potkraj prošle godine, i te kako je popravio hrvatsku vanjskotrgovinsku bilancu na početku ove godine. Izvezeno je, naime, čak tri puta više tune nego lani u isto vrijeme.

No, iako je sezona izlova u Jadranu počela nedavno, već je sada jasno da će tunolovci ove godine izloviti 140 tona manje nego prošle godine, jer su izlovne kvote Hrvatskoj u 2009. smanjene na 690 tona.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća u slatkovodnim ribnjacima hrvatski su uzgajivači proizvodili oko 16.000 tona šarana, somova, amura, linjaka i pastrve godišnje, no 2007. godine proizvelo se jedva 6000 tona. Negativan trend nastavljen je i u prošloj godini. Sol na ranu kontinentalnih ribara dodali su i prošlogodišnji rezultati o vanjskotrgovinskoj razmjeni koji su pokazali kako je u prošloj godini više slatkovodne ribe uvezeno nego izvezeno.

Dugogodišnji pad proizvodnje i zapuštanje ribnjaka potkraj devedesetih, točnije 1997. godine, pokušalo se zaustaviti uvoðenjem poticaja. Proizvodnja u hrvatskim ribnjacima je tada počela lagano rasti, no u odnosu na prijeratnu proizvodnju ostala je na malim razinama. Sredinom ovog desetljeća, posebice u razdoblju od 2003. do 2006. godine, proizvodnja je bilježila porast, no u 2007. godini naglo se smanjila za devet posto u odnosu na prethodnu godinu, te je u toj godini iznosila 6008 tona.