Najave

Bez sreðenoga katastra nema okrupnjavanja

Nesreðeno stanje zemljišnih knjiga i katastra, rascjepkane i male parcele, zapuštenost i nepovoljna demografska struktura vlasnika neke su od najčešćih prepreka za razvoj efikasnog tržišta poljoprivrednim zemljištem uočenih u provedbi pilot-projekta »Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj«.

U sklopu tog projekta u posljednje tri godine provodilo se okrupnjavanje zemljišta na pet lokacija. U Vidovcu u Varaždinskoj županiji, Novom Vinodolskom i općini Vinodolska u Primorsko-goranskoj, Vrbovcu i općini Krašić u Zagrebačkoj županiji te u općini Tompojevci u Vukovarsko-srijemskoj. Okrupnjavanje se na dobrovoljnom principu provodilo kupoprodajom, zamjenom i spajanjem katastarskih čestica, a provodila se i uknjižba poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu na državu te spajanje čestica u državnom vlasništvu. Uz to, u pet jedinica regionalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji provedeno je evidentiranje prepreka razvoju efikasnog tržišta poljoprivrednim zemljištem. Ana Budanko Penavić, nacionalna voditeljica projekta, kaže da kod vlasnika poljoprivrednog zemljišta postoji strah od povećanja cijena zemljišta, ali i od mešetarenja poljoprivrednim zemljištem, odnosno torbarenja. S druge strane, projekt je poslužio i za pripremu za početak rada kroz edukaciju 18 djelatnika Agencije za poljoprivredno zemljište, koja bi trebala početi raditi najkasnije do početka studenoga.


U Virovitičko-posavskoj županiji ima 202.340 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 52.566 državnoga. Prosječna površina posjeda je 9,6 hektara, a broj vlasnika parcela je 8843.

S druge strane, u Zadarskoj županiji ima 232.000 hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je gotovo 50 posto (128.000 hektara) u rukama države. Registrirano je 6515 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina posjeda je tek 2,2 hektara.

Za konkurentnost u EU minimum pet hektara
Projekt »Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj« provodi se uz financijsku pomoć švedske vlade, odnosno provedbenu pomoć Švedske agencije za razvojnu suradnju. Švedska je pripremnu fazu projekta financirala darovnicom od 1,65 milijuna kuna, a provedbenu darovnicom vrijednom 13,37 milijuna kuna. Iz hrvatskog državnog proračuna je pak za taj projekt do sada potrošeno 10,4 milijuna kuna, a iz regionalnih i lokalnih proračuna 3,55 milijuna kuna. Švedski veleposlanik u Hrvatskoj Fredrik Vahlquist kaže da bez okrupnjavanja zemljišta (oko pet hektara u prosjeku), hrvatski poljoprivrednici ulaskom u EU neće moći konkurirati europskima.

Vjesnik.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish