Kako je moguće da je cijena voća i povrća ubranog u Ravnim kotarima na zadarskim tržnicama viša nego na tržnicama u Zagrebu? Kilogram bresaka, primjerice, na glavnoj gradskoj tržnici u Zadru ovih dana doseže cijenu od 15 kuna, dok se istodobno u Zagrebu prodaje po najviše osam kuna. A riječ je o istom voću uzgojenom u zadarskom zaleðu.

Prodavači visoku cijenu opravdavaju činjenicom da je Zadar turistički grad, a s druge se strane, žale se da ove godine turisti kupuju znatno manje nego prijašnjih godina. Je li im u interesu prodati robu ili su takve tvrdnje samo izgovor za što veću zaradu? Visoke »turističke« cijene voća i povrća prodavači, naime, drže cijelu godinu.

Prema najavama iz gradske uprave, talijanska tvrtka Adria na početku rujna započet će s gradnjom tvornice mineralnih gnojiva u Poduzetničkoj zoni Ðergaj u Vukovaru na izlazu prema Vinkovcima.

– Proteklih tjedana precizirali smo sve stavke ugovora, a na talijanskim je investitorima da ovih dana osiguraju sve potrebne dozvole i započnu s radom – potvrdio nam je i vukovarski gradonačelnik Željko Sabo.

Početak gradnje objekata najavljuje se za 1. rujna, a očekuje se da će prvi kilogrami mineralnih gnojiva iz vukovarske tvornice na tržišta krenuti do kraja godine. Procjenjuje se da je investicija vrijedna 20 milijuna eura, a gradit će se proizvodna hala, upravna zgrada, pristupne ceste, skladišta, kontrolno jezero, parkiralište i niz drugih sadržaja prijeko potrebnih za rad ovakva objekta.

Površina će tvornice biti oko 21.000 četvornih metara, godišnji joj je kapacitet 250.000 tona mineralnih gnojiva, a imat će stotinjak djelatnika.

Uplate poticaja i subvencija iznenadile su neke dalmatinske maslinare, a posebice čelne ljude u Udruzi dalmatinskih uljara. Iznosi su bili 15 posto manji od očekivanih, a kako nam je rekao tajnik Udruge Damir Buntić, u Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za isplatu poticaja nisu mogli dobiti informaciju zašto je to tako.

− Pokušali smo u Ministarstvu i Agenciji doznati o čemu je riječ, meðutim, rečeno nam je da nam takve informacije ne mogu dati − kaže Buntić, ističući da proizvoðači maslina sada sumnjaju u točnost podataka koje su uljare proslijedile Ministarstvu.

Naime, proizvoðačima maslina Ministarstvo isplaćuje poticaje prema podacima koje dostavljaju uljare o preuzetim kilogramima maslina od pojedinog proizvoðača. U Ministarstvu će nam, pak, objasniti da su poticaji smanjeni u rebalansu proračuna kad je dogovoreno da će se svi poticaji u poljoprivredi, kao mjera štednje zbog gospodarske krize, umanjiti za 15 posto.

Poljoprivrednici su se još prije dva tjedna, nakon zadnjeg neuspjelog dogovora o otkupnoj cijeni pšenice u Ministarstvu poljoprivrede, nadali da će cijena pšenice na burzama u okruženju porasti čak iznad kune po kilogramu. No, prema informacijama predsjednika Udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka Mate Mlinarića, očekuje se trend njezina pada.

Repica skuplja

"Ratari u Bugarskoj i Rumunjskoj uskoro će izaći na tržište sa svojom pšenicom i očekuje se da će je prodavati po cijeni od 90 eura za tonu, tj. ispod 70 lipa po kilogramu. Osim toga, u tim zemljama imaju strašno velike viškove pšenice", prenosi Mlinarić informacije koje je dobio od Ivanke Zlopaše, direktorice Agrokor-trgovine za proizvodnju i trgovanje poljoprivrednim proizvodima. S druge strane, za uljanu repicu očekuje se trend rasta cijene. Meðutim, kako kaže Mlinarić, pojedini otkupljivači koji su s ratarima ugovarali proizvodnju sad pritišću poljoprivrednike da im prodaju uljanu repicu za 1,60 kuna po kilogramu, iako još nije dogovorena njezina otkupna cijena.

Cijene u otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj su u svibnju ove prema istom mjesecu prošle godine bile niže za 14,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na taj je pad utjecalo smanjenje cijena prodaje iz vlastite proizvodnje pravnih osoba za 13,8 posto, te pad cijene otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za 14,6 posto, pokazuju statistički podaci o cijenama proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pri proizvoðačima.

Statistika po skupinama proizvoda pokazuje da su u svibnju cijene žitarica pri proizvoðačima bile manje za 48,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, cijene slame i krmiva za 46,5 posto, a sirove kože za 46,9 posto. Zabilježen je i pad cijena ostalog voća, oraha i koštuničavog voća za 22,3 posto, dok su cijene povrća niže za 15,9 posto, a cijene uljanog sjemenja i plodova za 15,7 posto. Na godišnjoj je razini zabilježen pad cijena prodaje i otkupa sirovog mlijeka za 11,6 posto, kokošjih jaja za 5,9 posto te žive peradi za 5,4 Nasuprot tomu, rast se u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine bilježi u prodaji i otkupu živih svinja, za 13,4 posto, goveda, za 9,6 posto, ovaca i koza, za 6,2 posto. Značajan je rast cijena ostvaren u prodaji i otkupu bilja za proizvodnju šećera, za 17,2 posto, nepreraðenog duhana, za 12,8 posto, maslinovog ulja, za 11,6 posto.

Poljoprivreda više nije romantična tradicija idiličnog života na selu, već je to suvremena djelatnost, prije svega poduzetnička i menadžerska, koja nosi i prateće rizike. Selo je zajednica sa specifičnim načinom života i tradicijom, no mora se uklapati u trendove, prilagoðavati situacijama i promjenama, pa i recesiji, veli dr. Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu - područnu službu Osječko-baranjske županije (HZPSS).

Slaže se da je napredak vidljiv, jer ima mnogo uspješnih poljoprivrednih gospodarstava, ali i mnogo problema koje treba riješiti, a kao jedan od većih jest nedostatak edukacije.
Dr. Gutzmirtl napominje da su prošla vremena teškog fizičkog rada na selu, jer kroz modernizaciju poljoprivredne proizvodnje seljaci više ne moraju toliko raditi fizički, koliko moraju raditi i misliti glavom, što izmeðu ostalog uključuje i edukaciju.

- Provedbu državnih programa koje za cilj imaju razvoj i povećanje proizvodnje nije pratila i s naše strane željena edukacija poljoprivrednika. U Austriji, primjerice, farmer prije negoli se upusti u neku proizvodnju, investiciju i podizanje kredita, mora proći od tri do šest mjeseci edukacije. Edukacija je vrlo bitna, jer seljak mora poznavati tehnologiju proizvodnje, donositi ispravne poslovne odluke, prilagoðavati se situacijama, poštovati načela dobre poljoprivredne prakse, zaštite okoliša i slično, kaže dr. Gutzmirtl.

NEZADOVOLJNI seljaci jučer su u čakovcu u znak nezadovoljstva prosuli pšenicu na cestu, a za danas je najavljeno i paljenje pšenice u klasu. Sve je to dio upozorenja nezadovoljnih seljaka, kako bi javnost, a prije svega Vladu Jadranke Kosor upozorili na mnogobrojne probleme poljoprivrednih proizvoðača kao i na nesreðeno stanje u poljoprivredi.

Rekli da je Sanader pobjegao i prekinuli pregovore

Naime, naprasno su prestali pregovori nezadovoljnih seljaka s predstavnicima Vlade o otkupnoj cijeni pšenice i to još prije dva tjedna. Seljaci su bili nezadovoljni otkupnom cijenom od 75 lipa, koju je predložila Vlada, što seljaci smatraju da je i više nego neprihvatljivo jer je to cijena manja od one na europskoj burzi.

Oni traže adekvatnu tržnu cijenu koja bi iznosila 1,25 kuna po kilogramu što je za pola kune više od onog što nudi Vlada. Kako su rekli predstavnici seljaka samo se traži cijena koja može pokriti troškove proizvodnje. Kada su se pregovori koje su u ime Vlade vodili tadašnji potpredsjednica Jadranka Kosor i Damir Polančec primakli kraju, seljacima je rečeno kako se pregovori prekidaju jer je Ivo Sanader pobjegao s mjesta premijera.

Danas kada je počeo otkup pšenice seljaci i dalje ne znaju koja je otkupna cijena, a sve prijeti još jednim valom nezadovoljstva seljaka.

ZA SADA nepoznata osoba ili više njih, u mjestu Potomje, na pelješkom poluotoku posjekla je oko 600 trsova vinove loze. O neviðenom vandalizmu, javnost je obavijestila dubrovačka policija koja sumnja da je zločin počinjen ovog vikenda.

Vinova loza bila je starosti četiri godine, a šteta se procjenjuje na više od 25 tisuća kuna.

Vlasnica trsova je 66-godišnjakinja iz Splita, a dubrovačka policija za sada još uvijek ne zna koji bi mogli biti motivi ovakvog čina koji nije zapamćen u ovom kraju. Istraga još uvijek traje. (Index.hr)

Iako su nekad po lavandi bili prepoznatljivi južno dalmatinski otoci, nasadi lavande sve se češće mogu vidjeti i u kontinentalnim dijelovima - od Istre, Banovine do Podravine i okolice Ivanić Grada.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstava i ruralnog razvoja nastoji poticati sadnju lavande besplatnim sadnicama, a ta pomalo egzotična biljka ne traži posebne uvjete uzgoja, nego se može, kroz nekoliko godina, saditi i na zapuštenom poljoprivrednom zemljištu. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske sada ima oko 50 većih uzgajivača lavande. Uvjeti za uzgoj su čak i bolji nego na obali i otocima, jer ima više zemlje koja je pogodna za obraðivanje.

Primjerice, u Francuskoj nema nasada lavande na obali, nego se lavanda uzgaja i do 200 kilometara u unutrašnjosti, dok je kod nas lavanda prepuštena sama sebi, odnosno raste divlja, a bere se najčešće iz hobija. Manji uzgajivači na dva hektara imaju oko 12.000 grmova lavande, a za veće prihode, u prvom redu ekološku proizvodnju s europskim certifikatom, trebalo bi imati zasaðeno barem desetak hektara rjeðih i cjenjenijih sorti lavande.