Najave

Održiva poljoprivreda za 100.000 domaćinstava

  • Ispis
ruralfotoOdrživa poljoprivreda za 100.000 domaćinstava. Poljoprivreda više nije samo gospodarska grana koja proizvodi kvalitetnu hranu za prehranu stanovništva, već i sirovine za potrebe industrije te osigurava obradu poljoprivrednog zemljišta. Uz proizvodnju hrane, seljačka poljoprivreda istodobno ispunjava prostornu i ekološku funkciju. Zaposlenost i dohodak gospodarstva, uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ostvaruju se kroz više gospodarskih aktivnosti. Proizvodnja konkurentnih proizvoda i usluga realizira se na razmjerno malom zemljištu. Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine, imamo oko 450.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Uz prosječnu veličinu posjeda od 100 hektara dolazi se do ukupnog broja od 4500 farmi koje bi uz postojeći zemljišni resurs mogle egzistirati u četiri slavonske županije.

No, shvatilo se da ne može samo cijena proizvoda biti ta koja odlučuje o konkurentnosti i opstanku poljoprivredne proizvodnje. Stoga je najavljen poticaj za svaki hektar i svaku litru mlijeka.

Primjerice, danas u Hrvatskoj mlijeko proizvodi tridesetak tisuća gospodarstava uz razmjerno mali broj krava po gospodarstvu (prosječno oko pet) i razmjerno malu proizvodnju mlijeka po kravi: izmeðu 2500 i 3000 litara godišnje.Ukupna proizvodnja mlijeka procjenjuje se na oko 670 milijuna litara godišnje. Istu količinu mlijeka, uz povećanja broja krava po gospodarstvu na 50 i povećanje proizvodnje mlijeka po kravi na oko 6000 litara godišnje, moglo bi proizvesti samo oko 2200 mliječnih gospodarstava.

Na taj način poljoprivredna proizvodnja i nadalje ostaje jedna od važnijih gospodarskih grana, a time i važan izvor zaposlenja i dohotka za velik broj seljačkih gospodarstava.

Shodno temeljnim ciljevima »Preporoda hrvatskog sela«, daje se prednost seljačkoj poljoprivredi u odnosu na farmsku poljoprivredu i ona će biti središte poljoprivredne politike.

Prema procjenama, taj model poljoprivrede može osigurati održivost za oko 100.000 seljačkih gospodarstava, koliko ih danas približno ima na hrvatskom selu.Poljoprivredna politika treba stvoriti uvjete pod kojim će naša poljoprivreda postati dugoročno održiva. Strateško opredjeljenje seljačke poljoprivrede je proizvodnja, posebno vrijednih proizvoda i usluga koja će osigurati njen opstanak na globalnom tržištu.

Primarna poljoprivredna proizvodnja na velikim gospodarstvima poticat će se za strateške proizvode do razine samodostatnosti domaćeg tržišta. Pri tome su moguća ograničenja - raspoloživi proračun i meðunarodne obveze.Ciljevi poljoprivredne politike su, izmeðu ostalog, okrupniti seljački posjed do razine održivosti, urediti tržište poljoprivrednih proizvoda, postići 95-postotnu samodostatnost poljoprivredne proizvodnje za temeljnim prehrambenim proizvodima, obraditi sve poljoprivredne površine, razvijati i profesionalizirati interesna i gospodarska udruženja seljačkih gospodarstava - udruge, zadruge, proizvoðačke zajednice, kooperative, klastere te razviti ekološku i integralnu poljoprivredu...

Hrvatska, primjerice, ima manje od 400 registriranih ekoloških poljoprivrednika, iako ima nezagaðeno zemljište pogodno baš za proizvodnju "zdrave hrane".Naime, iako se do prije nekoliko godina činilo da se sve može kupiti na svjetskom tržištu i da samodostatnost u proizvodnji hrane nije važna, čak ni poželjna, najnoviji dogaðaji kao što su naftna kriza, globalizacija i klimatske promjene ponovno u prvi red strateških interesa jedne zemlje stavljaju prehrambenu sigurnost.

Ako se neka važna poljoprivredna proizvodnja zatre ili značajno smanji, nije ju moguće značajnije povećati u kratkom razdoblju, a zemlja postaje ovisna o uvozu hrane na duži rok.

Stoga Hrvatska mora osigurati najmanje 95-postotnu pokrivenost potreba za temeljnim prehrambenim proizvodima iz vlastite proizvodnje: žita (pšenica), mesa (svinjetina, govedina, piletina), mlijeka, jaja te najvažnijih vrsta voća i povrća.Sad iz vlastite proizvodnje imamo dovoljno samo sedam poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: pšenica, kukuruz, jaja, peradarsko meso, vino, masline i mandarine.

Podsjetimo, Hrvatska je prošlu godinu završila sa 68-postotnom pokrivenošću uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. No, iako je to bolje od ostatka gospodarstva, koje je još uvijek na ispod 50 posto, samo na uvoz voća lani je potrošeno više od 150 milijuna dolara.Nadalje, lani je uvezeno čak 300.000 odojaka, dok se domaće tržište sada putem interventnog otkupa, "teškim" oko 40 milijuna kuna, mora rješavati viška od 210.000 tovljenika.

Marinko Petković, Vjesnik.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish