Najave

Zalihe sirovina na izmaku u većini tvornica stočne hrane

  • Ispis
tvornicastocnehraneU većini tvornica stočne hrane na području istočne Hrvatske zalihe sirovina su na izmaku. Prema podacima koje je pretkraj prošle godine prikupio Odjel za poljoprivredu Županijske komore Osijek, 31. listopada 2007. proizvoðači su na zalihama imali kukuruza i ribljeg brašna tek za dvomjesečnu proizvodnju, a sojine i suncokretove sačme samo za jednomjesečnu proizvodnju. Tako da su, kako je istaknuo Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori, proizvoðači stočne hrane u novu proizvodnu godinu ušli s nedostatnim zalihama za proizvodnju.

- Problem nestašice kukuruza, što kao posljedicu ima njegovu visoku cijenu, datira još iz berbe 2006. godine i samo se prolongirala u jesen 2007. godine. Otkupna cijena 2006. godine bila je 0,75-0,80 kn/kg s trendom daljnjeg porasta, zbog čega je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o bescarinskom uvozu 300.000 tona kukuruza i 50.000 tona ječma, koja je bila na snazi do 30. lipnja 2007. godine. U jesen 2007. godine otkupna cijena kukuruza iznosila je od 1,10 do 1,40 kn/kg, ovisno o postotku vlage, s trendom daljnjeg povećanja, da bi je tržište, uz značajne oscilacije, ustalilo na 1,75 kn/kg - kaže Nad.

Tvornice rade sa samo 30 posto kapaciteta

Prema anketi koju je provela Županijska komora Osijek u razdoblju od siječnja do listopada 2007. godine na području pet županija istočne Hrvatske, u 23 tvornice i mješaonice stočne hrane proizvedene su 189.053 tone osnovnih i dopunskih krmnih smjesa, od čega 147.134 tone osnovnih krmnih smjesa i 41.919 tona dopunskih krmnih smjesa. Instalirani godišnji kapacitet proizvodnje u spomenuta 23 objekta iznosi 591.840 tona, a prošlogodišnjom proizvodnjom u deset mjeseci iskorišteno je samo 31,9 posto instaliranih kapaciteta. Od ukupno proizvedene 189.053 tone krmnih smjesa, najviše ih je proizvedeno za ishranu svinja. U ukupnoj proizvodnji 68,6 posto čine krmne smjese za ishranu svinja. Krmne smjese za ishranu peradi čine 12,9 posto, a krmne smjese za ishranu goveda 11,2 posto u ukupnoj prozvodnji krmnih smjesa.

- Iz podataka dobivenih anketnim upitnikom uočavamo da proizvoðači stočne hrane planiraju porast proizvodnje od 30 do 40 posto, ovisno o vrsti krmne smjese. Proizvodnju krmne smjese za perad proizvoðači kane povećati za 38,1 posto, za svinje 31 posto, za goveda 39,3 posto, te krmne smjese za hranidbu ostalih životinja za 37,8 posto. Planirana proizvodnja krmnih smjesa (osnovnih i dopunskih) bila bi viša za 33,3 posto, što bi povećalo iskorištenje instaliranih proizvodnih kapaciteta s dosadašnjih 31,9 na 42,6 posto - kaže Nad.
Za lanjsku je godinu zanimljivo da je od ukupno proizvedenih krmnih smjesa najviše proizvedeno krmnih smjesa za ishranu svinja.

Stočarska proizvodnja u teškoćama

- Svinjogojska proizvodnja je tijekom 2007. godine dosegnula čak 95 posto proizvodnje iz 1990. godine, no ta proizvodnja ovisno o tržištu mesom pokazuje i znatna kolebanja u pojedinim razdobljima. Postojeći proizvodni sustavi, izuzev dijelom velikih farmi, ne udovoljavaju uvjetima konkurentnosti otvorenog tržišta, a svinje se najvećim dijelom drže na tradicionalan način, pri čemu nije moguće organizirati učinkovitu proizvodnju. Provedbom Operativnog programa razvoja svinjogojske proizvodnje kroz sljedećih pet godina povećalo bi se brojno stanje svinja gradnjom novih 250 farmi za proizvodnju prasadi prosječnog kapaciteta od 150 krmača, 73 zasebna tovilišta i 19 nukleus farmi, što bi se izravno odrazilo na potrošnju krmnih smjesa. Praćenje kretanja brojnog stanja stoke, poglavito svinja, početkom godine i na kraju godine pruža različitu sliku - kaže Nad te dodaje kako je krajem 2007. godine, zbog poremećaja na tržištu stoke i visokih cijena sirovina za stočnu hranu, prvenstveno kukuruza, otkupna cijena svinja značajno opala. Zbog nedostatka hrane po pristupačnoj cijeni, većina malih proizvoðača klala je rasplodne krmače - kaže Nad - te dodaje kako valja reći da je do lanjskog porasta proizvodnje i potrošnje krmnih smjesa za svinje došlo zbog većeg broja uvoza prasadi za tov iz zemalja EU.

Na prošlotjednom sastanku proizvoðača stočne hrane moglo se čuti i da se cjelokupna stočarska proizvodnja u Hrvatskoj, koja inače nije bila baš u zavidnoj situaciji, u posljednje vrijeme našla i pred nekoliko naizgled teško spojivih i ostvarivih ciljeva. Prije svega, rečeno je, riječ je o sniženju cijena proizvoda, povećanih izdataka za osiguranje uvjeta smještaja vezanih uz dobrobit životinja, povećanih izdataka vezanih uz očuvanje okoliša, ali i sve većeg pritiska javnosti vezano uz sigurnost proizvodnje i zaštite potrošača.
- Od uzgajivača stoke danas se, naime, traži da isporuče siguran i kvalitetan proizvod kojim će ispuniti visoko postavljene zahtjeve prehrambene industrije i potrošača, a istovremeno osigurati i zdravlje životinja povezano sa zahtjevima za dobrobit životinja, a u skladu s očuvanjem okoliša. Zahvaljujući mjerama Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje i Operativnog programa razvoja svinjogojske proizvodnje, vidljivo je konstantno povećanje govedarske i svinjogojske proizvodnje iz godine u godinu. Tijekom 2006. i 2007. godine govedarska proizvodnja je dosegnula 58 posto od ukupne proizvodnje, koja je bila u 1990. godini, odnosno 58 posto proizvodnje prije Domovinskog rata, kada se u Hrvatskoj uzgajalo 830.000 grla. Provedba navedenog programa koji se treba realizirati u razdoblju od pet godina (do završetka ove godine) omogućila bi nastanak 1.200 novih mliječnih farmi kapaciteta do 40 krava, adaptaciju postojećih 6.000 farmi prosječne veličine 15 krava, te gradnju novih 280 farmi proizvodnog sustava “krava - tele”, s prosječno 60 krava, što bi bilo značajan doprinos povećanju stočnog fonda, a ujedno i značajan doprinos potrošnji stočne hrane, odnosno krmnih smjesa za ishranu goveda, čiji trend rasta proizvodnje već sada možemo uočiti - kaže Nad.

Troškovi proizvodnje veći od prihoda

Meðutim, i govedarsku i svinjogojsku proizvodnju prate pojava svinjske kuge, nekontrolirani uvoz mesa i mesnih preraðevina te žive stoke, značajno smanjenje otkupnih cijena, značajan porast cijena stočne hrane, što je obezvrijedilo proizvodnju mesa i mlijeka, a proizvoðači bilježe gubitak na supstanci, odnosno troškovi su veći od ostvarenih prihoda.
- Analogno tome, i industrija stočne hrane u sve je težoj situaciji, pojavljuju se negativni utjecaji, bez obzira na to što je to svojevremeno bila jedna od najznačajnijih grana preraðivačke industrije. Naime, zbog prirode svoga posla, proizvoðači stočne hrane nalaze se izmeðu proizvoðača sirovine za stočnu hranu i uzgajivača stoke koji tu hranu koriste te uspješnost njihovog posla ovisi o oscilaciji cijena sirovine s jedne strane i oscilaciji cijena stoke s druge strane - rečeno je.

U cilju rješavanja složene problematike proizvodnje stočne hrane, proizvoðači stočne hrane složili su se kako je neophodno konsolidirati stanje u stočarskoj proizvodnji, prije svega kroz pomoć u nadoknadi šteta zabilježenih kroz negativan utjecaj tržišta i rasta cijena na svjetskom tržištu žitarica i uljarica. Sustav poticajnih mjera, smatraju, treba biti stimulativniji, posebno kada je riječ o domaćem uzgoju stoke, a za prijelazno razdoblje treba osigurati bescarinski uvoz sirovina za potrebe proizvodnje stočne hrane ili ponovo aktivirati robne pričuve, kao mjeru intervencije u niveliranju cijena. Periodični nedostaci sirovine za proizvodnju stočne hrane, koji prouzročuju značajno povećanje cijena sirovina kao ugradbenih komponenti, zahtijevaju i korekciju cijena gotovog proizvoda - krmnih smjesa za hranidbu životinja. Realno formiranje cijena gotovih proizvoda trebalo bi temeljiti na tržišnim cijenama sirovine, troškovima mješaonica i prijevoza, uz minimalnu akumulaciju, te izvršiti korekciju u granicama koje bi krmne smjese i dalje činile dostupnima uzgajivačima stoke.

Ograničiti uvoz jeftinog mesa iz EU-a

Mirko Puljko, predsjednik Strukovne grupe proizvoðača stočne hrane Slavonije i Baranje, smatra da će se trend povećanja cijena osnovnih sirovina za proizvodnju stočne hrane iz ekstremno sušne 2007. nastaviti i u 2008. godini.
- Najveću opasnost za budućnost proizvodnje stoke i stočne hrane u Hrvatskoj predstavlja disparitet izmeðu cijene stoke (mesa) i stočne hrane. Naime, činjenica je da su nisku cijenu mesa tržištu nametnuli veliki trgovački lanci, koji izmeðu sebe vode neku svoju tržišnu utakmicu - kaže Puljko, te kao jedinu učinkovitu mjeru koja bi riješila probleme stočarstva predlaže ograničavanje uvoza stoke i mesa. U prilog tomu Puljko navodi primjer proizvodnje mlijeka, gdje se uvoze samo one količine koje nedostaju hrvatskom tržištu.

Mali broj tvornica ulaže u modernizaciju pogona
 
Industrijska proizvodnja krmnih smjesa u Hrvatskoj ima svoje početke još od 1946. godine. Do 1990. godine u Hrvatskoj je sagraðeno 37 tvornica krmnih smjesa ukupnog instaliranog kapaciteta od 1.350.000 tona godišnje. Najveći dio proizvodnje (oko 60 posto) ostvaren je u 10 velikih i tehnološki dobro opremljenih tvornica. Od 1990. godine, zbog ratnih razaranja, proizvodnja krmnih smjesa naglo opada, a oporavak proizvodnje je vrlo polagan, iako se u razdoblju od 1990. do 1999. uočava porast broja proizvoðača s 37 na njih 97 u 1999. godini. Novonastali pogoni su uglavnom malog kapaciteta, skromne opreme, zapošljavaju uglavnom članove obitelji i opskrbljuju malo područje. Razloge nastanka velikog broja malih pogona možemo naći u inertnosti velikih proizvoðača, sporom rješavanju vlasničkih odnosa i niskom ulaganju u nove tehnologije. Vrlo su rijetke one tvornice koje su u ovom razdoblju ulagale u modernizaciju proizvodnje.
www.glas-slavonije.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish