Najave

Uljare prisiljene uvoziti sirovinu

  • Ispis
uljaraHrvatske uljare već se duži niz godina suočavaju s kroničnim nedostatkom sirovina zbog čega su ih prisiljene uvoziti. Ove je godine, primjerice, u Hrvatskoj pod suncokretom bilo zasijano 17.000 hektara, što je najmanje do sada. Meðutim, budući da je prosječan prinos bio 2,23 tone, proizvedno je 38.000 tona zrna suncokreta, što ipak nije najmanja zabilježena količina zrna suncokreta do sada. Naime, najmanje, sa 17.871 ha, proizvedno je 26.474 tone, 1994. godine.
Posljednjih sedam godina primjetna je značajna oscilacija zasijanih površina pod uljaricama. Prema riječima Stjepana Komara, direktora IPK Tvornice ulja čepin d.o.o., proizvodnja uljarica (suncokreta i uljane repice) zadnjih se godina kreće izmeðu 65.500 i 119.000 tona. Riječ je o količinama koje ne zadovoljavaju potrebe za uljaricama u cijelosti.
- Domaća proizvodnja uljarica zadovoljava potrebe, kako koje godine, izmeðu 48 i 88 posto. Ukupna proizvodnja uljarica u ovoj 2007. godini, od 73.000 tona dovoljna je za 54 posto naših proizvodnih kapaciteta, kaže Komar, te dodaje kako valja naglasiti da je svih ovih godina prisutan i značajan izvoz uljarica. U ovoj je godini od relativno male ukupne proizvodnje uljane repice od 35.000 tona, izvezeno čak 19.500 tona, a od proizvedenih 38.000 tona zrna suncokreta izvezeno je do sada oko 10.000 tona.
Kad je riječ o našoj najvećoj uljari, IPK Tvornici ulja čepin (IPK TUč), instalirani kapaciteti su 150.000 tona, a proizvodni 135.000 tona godišnje prerade najvažnijih uljarskih kultura, suncokreta i uljane repice. Stjepan Komar napominje kako je iz količine od 135.000 tona uljarica moguće proizvesti oko 52.000 tona ulja, a godišnja potrošnja ulja u Republici Hrvatskoj iznosi oko 58.000 tona.
- Hrvatskoj industriji najveći problem već duže vrijeme predstavlja smanjena zainteresiranost za sjetvu uljarica uslijed neadekvatnih poticajnih mjera, zbog čega je stalno prisutan uvoz uljarica iz susjednih zemalja, kaže Komar, te dodaje kako IPK TUč značajnijom organizacijom proizvodnje u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske, nastoji okupiti što veći broj proizvoðača uljarica koji bi svoju robu usmjerili na preradu u čepin. Ipak, kronični nedostatak sirovine u Hrvatskoj primorani su, kaže Komar, nadokanditi uvozom, a već za iduću godinu planiraju i popunu kapaciteta kroz organizaciju proizvodnje u zemljama iz okruženja, prije svega u Maðarskoj.
No, unatoč trenutačno ne baš sjajnoj situaciji, u hrvatskim uljarama vjeruju da bi za uljarstvo ipak trebali doći bolji dani. Naime, sve je izglednije da je napokon odzvonilo dampinškim cijenama uvoznog ulja, kojima domaće uljare unazad nekoliko godina nisu mogle konkurirati. Kad je riječ o cijenama ulja koje su zadnjih mjeseci u porastu, u čepinskoj Uljari ističu kako je cijena litre ulja povećana prije svega zbog rasta cijene sirovina, koja čini najveći udio u strukturi troškova proizvodnje. Cijena kilograma suncokreta, primjerice, u odnosu na lanjsku, ove je godine bila dvostruko veća. Lani su uljare 1 kg suncokreta plaćale 1,35 kuna a ove čak 2,80 kuna.
- Najveći udio troškova u proizvodnji litre ulja čini sirovina, ove je godine to 89,41 posto, a lani je taj trošak iznosio 79,65 posto, kaže Komar, te dodaje da se cijene ulja polako na svjetskom tržištu izjednačavaju, odnosno da više nema jeftinog ulja u okruženju. Znalo se, ističe Komar, da damping ne može dugoročno opstati, samo je sve to skupa trebalo izdržati, te zaključuje, da kako bi se osigurala profitabilnost uljarica u odnosu na pšenicu i kukuruz, sada očekuju pomoć države.

Uljari traže povećanje poticaja za uljarice za 300 kuna

- Očekujemo da Vlada RH poveća poticaje za suncokret i uljanu repicu u iznosu od dodatnih 300 kn/ha, kako bi se ne samo osigurala profitabilnost tih kultura, već i, u konačnici, zadovoljile potrebe za uljaricama i uljem. Naime, za razliku od industrije šećera, uljare nisu, kako ističe Komar, u cilju stimuliranja proizvoðača uljarica, u mogućnosti same nadoknaditi razliku do tražene visine poticaja.
Godina
Suncokret Otkupna cijena
Poticaj
Uljana repica Otkupna cijena
Poticaj
2002.
1,5 kn/kg
2.250 kn/ha
1,16 kn/kg
2.250 kn/ha
2003.
1,4 kn/kg
2.250 kn/ha
1,35 kn/kg
2.250 kn/ha
2004.
1,5 kn/kg
2.250 kn/ha
1,50 kn/kg
2.250 kn/ha
2005.
1,35 kn/kg
2.250 kn/ha
1,25 kn/kg
2.250 kn/ha
2006.
1,35 kn/kg
2.250 kn/ha
1,65 kn/kg
2.250 kn/ha
2007.
2,80 kn/kg
2.250 kn/ha
1,65 kn/kg
2.250 kn/ha

U zadnjih šest godina cijene suncokreta su oscilirale, a iznos poticaja po hektaru nije se mijenjao.
www.glas-slavonije.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish