Legalizacijom seljaka do velikih poslova

čak 95 posto proizvoda sedamdesetak izlagača na dvodnevnome sajmu "Proizvodi hrvatskog sela" proteklog vikenda bilo je legalno. Vrijednost naoko skromna podatka najbolje je znana onima koji već četvrti put, ispočetka samo kao sajam obiteljskih vina, a zatim i drugih proizvoda mesnih, mliječnih, meda, rakija i likera, kruha i slastica, ulja, sve češće certificirano ekoloških te tradicijskih zanata okupljaju reprezentativni izlog visokokvalitetnih, na tržištu potvrðenih proizvoda.

Okrugli stol "Kako legalno proizvoditi i prodavati proizvode hrvatskog sela" poduzetne i mlade udruge istoimene sajmu, "Proizvodi hrvatskog sela" naime, upozorio je kako su vrijednosti okupljenih na zagrebačkome Prisavlju, na žalost, nedovoljno svjesni mjerodavni za ruralni razvitak i poljoprivredu te za kontrolu proizvoda na putu do potrošača. Navikli na razgovor s anonimnom masom bez ideje o vlastitu probitku na tržištu, ljudi iz Ministarstva poljoprivrede, čini se, propustili su čuti što od njih očekuju seljaci koji ni s EU nemaju, niti bi trebali imati problema, jer već imaju kontroliran, kvalitetan, prepoznatljiv, na tržištu potvrðen proizvod.

Mudra država naša na žalost najmanje nekoliko godina kasni u trendovima i akciji te su joj autohtonoga uglavnom samo puna usta morala bi špdržati svoje poduzetne proizvoðače sa sela, jer će oni puniti ne samo svoje kućne proračune nego i njezin, državni budžet. Osiguravat će time i radna mjesta i budućnost selu koje se još radije prepušta vapaju.

Pomalo je besmisleno da "državni" ljudi onaj stvarno sramotan sir uz ličke ceste, koji s tržišta već guraju i autocesta i lokalni mljekari koji se upuštaju u ozbiljnu, pomno osmišljenu proizvodnju, pripisuju udruzi što su je osnivali sirari koji svoje izvorne proizvode trže već i u internacionalnome trgovačkom lancu. Ali je dobro da se, makar prigodno, prisjete kako ni ovoga, a ni drugih, sve brojnijih sličnih sajmova, pa ni većine danas tržišno unosnih proizvoda ne bi ni bilo da su se "seljaci", kako je rekao doc. dr. Damir Kovačić iz Agrarnog savjetovanja, koje je organizator sajma s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, strogo držali postojećih propisa i da svojim zahtjevima i upozorenjima nisu utjecali da se oni već promijene i da se još dodatno mijenjaju.

I sad je ponajviše zahtjeva financijskih, primjerice u proizvodnji i prometu žestokih pića, a posebice voćnih rakija, i tehnoloških, u prodaji mesnih specijaliteta posve malih proizvoðača, jer država i dalje strogo propisuje klanje u ovlaštenim klaonicama, a proizvoðači podsjećaju na iskustvo zemalja razvijenijega tržišta i osvjedočenih higijenskih standarda, Austrije npr.

One bi ga za neku od 400 creskih ovaca ili kojega od 10 purana neke zagorske seljanke dopustile i u priručnoj, naravno po dogovoru ureðenoj klaonici. Kovačić je, s pravom, podsjetio da su se prije posljednje liberalizacije propisa seljački proizvodi bez ikakve kontrole tržili i u ekskluzivnim metropolskim restoranima, a to sada više uglavnom nije tako. Osim sprječavanja sive ekonomije, državi posebice ministarstvima poljoprivrede i financija predlaže da s proizvoðačima analizira što sve ometa normalan svakidašnji život kako bi se otvorio put za legalizaciju proizvodnje, jer bez toga nikad neće ni biti velikih poslova.

Prenosimo iz Večernjeg lista, autor: Božica BRKAN