Seljacima se pšenica 'ne isplati', ali je siju sve više

Za pšenicu iz ovogodišnje žetve mlinari i farmeri nisu postigli dogovor o otkupnoj cijeni. Pšenica je krušarica i upravo zbog te dimenzije (ekstremno naglašenog socijalnog naboja) uoči svake žetve postaje "fitilj". I lani su "pšeničari" najavljivali kombajne na cestama ne dobiju li otkupnu cijenu kojom će biti zadovoljni.

Ministar Petar čobanković ipak nije poklenuo nakon što je promovirao zajamčenih 75 lipa za kilogram te skok poticaja sa 1600 na 2250 kuna. Pa je prvi put u povijesti žetva iz 2006. unatoč bučnoj uvertiri protekla mirno, bez traktorskih zapreka na prometnicama.

Konkurentnost i izvoz

Kod ministra čobankovića, koji je ove godine pristao biti domaćin farmerima i otkupljivačima u cjenovnom dogovaranju, prošlog se tjedna ponovno čulo mnogo uskipjelih tonova, no bez prijetnji mehanizacijom. čak je i lider najveće od 400 seljačkih udruga Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, izjavio: "Nezadovoljni su mlinari jer proljetos nisu smjeli poskupjeti kruh nego su još od Vlade dobili i po prstima, a sada pokušavaju seljake gurnuti u prosvjed!" A on, naglasi prvi farmer Seljačkog saveza: "U prosvjed radi prosvjeda neće ići". Premda je čobanković od farmera opet prozivan jer, "iako mu pozicija koju obnaša primarno nalaže stati u zaštitu interesa poljoprivrednih proizvoðača, on to ne čini nego je glasnogovornik mlinara i Žitozajednice", ministar se nije dao uznemiriti. Kratko je kazao: "Lanjskim dizanjem poticaja Vlada je dala iznos koji primaju i farmeri u EU. Time je domaćoj pšenici osigurala konkurentnost i otvorila izvoz, bez kvota i carina za tržište šire od Unije." Ponudu mlinara od 80 lipa za kilogram ocijenio je ipak neprimjerenom. "Morali bismo dati više, ali nikako 1,20 kuna jer ta cijena nije realna. Pogubna je za budućnost domaće pšenice", ustvrdio je ministar. "Pšeničari" zapravo sami sebi zapucavaju autogol. Svjedoči to 160.000 hektara pod pšenicom za razliku od žetve iz 2006. na 140.000 ha ili 2005. kada se pšenica nalazila na samo 115.000 hektara. čemu toliko povećanje u samo dvije godine ako "zarada po hektaru iznosi mizernih 600 i nešto kuna", što tvrdi Antun Laslo, prvak slavonske udruge seljaka. Površine su uglavnom rasle samoinicijativno. Iako kalkulacije kažu da je pšenica isplativa tek na 50 ili više hektara, mnogi siju i na parcelama ispod 10 ha. Stoga se, uz visoke troškove, prinos na nacionalnoj razini godinama ne miče sa 4,5 t/ha, a u zemljama EU je 6-9 tona.

Bolja zarada

Pšenica je daleko manje zahtjevna od povrtlarstva, voćarstva ili stočarstva, a jamči, kažu znalci, uz iste uvjete neuporedivo bolju zaradu. Poticaji su lani povećani, a 2007. je izborna godina i u takvim se vremenima olako rasipaju ne samo obećanja nego i državni novci. Motiv dostatan za povećanu sjetvu na 20, odnosno 45 tisuća hektara. Naravno, pšenice. Ne jagoda, graha ili rajčice. Žitozajednica je najavila 80 lipa za kilogram pšenice, no to nije zaključna cijena. Obračuna li se 2250 kn/ha na lanjske referentne prinose koji su u žitnim županijama bili 4,7 t/ha, za kilogram pšenice standardne kakvoće seljak će dobiti 1,27 kuna. U ostatku županija prosjek je iznosio 4,2 t/ha što daje čak 1,33 kune. Više i od aktualne cijene (1,20 kn/kg) na burzi u Hamburgu na koju se pozivaju farmeri i od 1,05 kuna što navodno jamče kupci iz BiH i Slovenije.

Izvoz u pola cijene

Uðe li Hrvatska seljačka stranka u Vladu koja će nakon sljedećih izbora krojiti budućnost Hrvatske, "proračunski novac neće trošiti na poticanje proizvodnje pšenice". Tu je tvrdnju, za promocije gospodarskog programa HSLS-HSS-PGS-a, iznio prof. dr. sc. Damir Kovačić, poljoprivredni strateg HSS-a. "HSS proračunske kune ne misli trošiti na proizvodnju pšenice za koju poslije ne znamo što ćemo s njom pa je izvozimo u pola cijene", naglasio je Kovačić. Najavio je da "primarnu poljoprivrednu proizvodnju HSS namjerava preusmjeriti na asortiman koji traži domaća prehrambeno-preraðivačka industrija i turizam, odnosno ovdašnji potrošači, a za koji je u 2006. uvozom potrošeno više od 1,8 milijardi dolara."

www.poslovni.hr