Državna Agencija za privatno poljoprivredno zemljište

Agencija za poljoprivredno zemljište, premda nije promovirana u ožujku kako su najavljivali u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ipak nije gurnuta u zaborav. Bit će osnovana, i to uredbom Vlade, do kraja lipnja 2007., potvrdili su Poslovnom dnevniku u kabinetu ministra Petra čobankovića. Prema hodogramu koji navode, tijekom srpnja osnovat će se Upravno vijeće te imenovati privremeni ravnatelj, a krajem tog mjeseca koncept Agencije bit će predstavljen regionalnim samoupravama. U rujnu se, kažu, očekuje imenovanje ravnatelja i početak osnivanja podružnica Agencije.

Europska pravila

Zemljišna problematika jedan je od najnesreðenijih segmenata nacionalne poljoprivrede koji, u godinama što su ostale do ulaska Hrvatske u članstvo EU, zahtijeva radikalan obrat u dosadašnjoj praksi. Državna statistika, katastar, brojne studije i ostali uradci državnih institucija nigdje ne stoji istovjetan broj hektara poljoprivrednog zemljišta. Tako Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (iz 2001.) spominje 3,167.494 hektara, 2,04 milijuna su u privatnom i 1,14 milijuna u državnom vlasništvu. U upisniku poljoprivrednih gospodarstava iz 2003. stoji podatak o 1,077.404 ha od kojih je 84 posto u privatnom, a 16 posto u državnom portfelju. Bruxelles ne prihvaća "rastezljive" hektare, a što će nam priznati kao zaključni podatak, još je nepoznanica. Osnivanje Agencije, i zbog europskih pravila i zbog boljeg iskorištavanja zapuštenih poljoprivrednih parcela, imperativ je s kojim se zakašnjelo starta. Agencija će, kažu u Ministarstvu, biti nadležna za poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu, dok će raspolaganje državnim oranicama i dalje odreðivati Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Postizanje veće efikasnosti na tržištu poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu ključna je zadaća nove Agencije. Kako bi postigla taj cilj, Agencija će na slobodnom tržištu kupovati poljoprivredno zemljište uz obvezu formiranja zemljišnog fonda. Kroz kupoprodaju, zakup ili zamjenu oranica te ostale oblike raspolaganja provodit će okrupnjavanje parcela što je uvjet za bolju strukturu današnjih usitnjenih i nekonkuretnih gospodarstava. Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem danas se provodi dvojako, krivac za to je "dualizam pravnog sustava", pojašnjavaju u Ministarstvu. Paralelno su aktivna dva različita tržišta ureðena različitim propisima. Tržište poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države ureðuje Zakon o poljoprivrednom zemljištu, dok je trgovanje parcelama u privatnom vlasništvu potpuno slobodno, podvrgnuto je samo općim propisima o nekretninama. Iako je i tržište državnim poljoprivrednim zemljištem različito razvijeno, ovisno o agilnosti lokalne samouprave, ipak funkcionira. Pravi je problem tržište poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu koje je posve nerazvijeno, ističu u Ministarstvu argument zbog kojega su i krenuli u projekt.

Zapuštene parcele

Meðutim, zna li se da je od usvajanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu 2001. do 20. svibnja 2007. od 541 grada i općine njih 376 ispunilo obvezu i dostavilo programe raspolaganja državnim oranicama, dok 95 lokalnih samouprava još nije odradilo tu zadaću ostaje dvojbeno kojim će mjerama država (kroz Agenciju) "motivirati" privatne vlasnike na obradu zapuštenih parcela kada to nije postigla s državnim činovnicima na državnoj zemlji. Aktivirati "privatnu" zemljišnu problematiku u predizborno vrijeme iako o njoj ovisi budućnost jer EU ne dopušta ispravke, kontraproduktivno je za vladajuću garnituru. Izvjesnija je verzija da će Agencija zaživjeti tek u mandatu vlade koja dobije sljedeće izbore.

Slab učinak ukinutog 'porez na korov'

Uvoðenjem "poreza na korov" 2001. (do)ministarski tandem Crkvenac-Kuštrak htio je disciplinirati nemarne vlasnike, a lokalnoj samoupravi osigurati bogatiji proračun, odredivši kaznu od 250 kuna za hektar nepokošene livade do 1000 kuna za zaboravljene vinograde i voćnjake. Dok ga u veljači ove godine Ustavni sud nije ukinuo, prema podacima Ministarstva financija (ne otkrivaju koliko je gradova i općina naplaćivalo porez i od koliko pojedinaca), taj je porez u lokalne proračune ukupno donio samo 45.156 kuna. Primjerice, 2005. naplaćeno je 27 kuna premda je najniža tarifa za hektar livade 250 kuna. 

www.poslovni.hr