Neočekivana "afera" oko pšenice ove godine

BURNE REAKCIJE SELJAKA NA PONUDU MLINSKO-PEKARSKE INDUSTRIJE ZA OTKUP PŠENICE PO OSAMDESET LIPA ZA KILOGRAM

OSIJEK - Nakon što je Žitozajednica, udruženje mlinsko-pekarske industrije koje okuplja 22 mlinarske i 35 pekarskih tvrtki, prekjučer seljacima ponudila otkupnu cijenu od 80 lipa po kilogramu za ovogodišnji urod pšenice, u Slavoniji su burno jučer reagirali seljaci, odnosno predstavnici njihovih udruga, ali i poljoprivredni stručnjaci.

Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo izjavio je kako seljaci ni u ludilu ne trebaju prihvatiti ponuðenu cijenu od 80 lipa za kilogram ovogodišnjeg uroda pšenice.

- Prema našim kalkulacijama, izraðenim na temelju prosječnog uroda od 4,5 tone po hektaru, otkupne cijene od 85 lipa po kilogramu i poticaja od 2.250 kuna po hektaru, bili bismo na gubitku oko 900 kuna po hektaru. Stoga smatramo da bi najniža otkupna cijena trebala iznositi jednu kunu, kaže Laslo te napominje kako su se pokušali obratiti za pomoć Ministarstvu poljoprivrede, ali tamo nisu naišli na razumijevanje.

- Budući da imamo ponude iz susjedne Bosne i Hercegovine i Slovenije, dodaje Laslo, za otkup naše pšenice po cijeni od 1,05 kn/kg pa čak i višoj, tražimo od Ministarstva poljoprivrede dozvolu za izvoz. U suprotnom, ističe Laslo, pšenicu nećemo prodavati, bar mi stočari, već ćemo njome hraniti stoku.

Vladimir Novotny, predsjednik Kluba osnivača Nezavisnih hrvatskih seljaka, smatra da država seljake mora zaštititi, odnosno odrediti zaštitnu cijenu pšenice od najmanje jedne kune, jer se njome povode i otkupljivači.

- Sve dok je zaštitna cijena pšenice 0,75 kn/kg, koju je odredila država, otkupljivači će nuditi manje za pšenicu nego je to realno. Tako je i Žitozajednica na temelju zaštitne cijene od 75 lipa seljacima ponudila 80 lipa, kaže Novotny te dodaje da seljaci ne bi trebali obraćati pozornost na ponudu Žitozajednice, već tražiti da se podigne iznos zaštitne cijene.

Pročelnik Odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak smatra da je ovogodišnja ponuda Žitozajednice samo još jedan od dokaza kako se država, kako naopominje, pretvorila u pijac.
- Apsurd je da se najznačajnijom hrvatskom žitaricom trguje kao na pijacu. Tu je očito zakazala država, jer je proizvoðač ponovno u poziciji da ne zna što ga čeka uoči žetve i u njoj, jer još uvijek nije donesen zakon o skladišnici koji bi mu omogućio da svoju robu proda po najvišoj cijeni kaže Kraljičak.

Dr. sc. Marko Josipović, s osječkog Poljoprivrednog instituta, takoðer smatra da otkupna cijena pšenice ne bi smjela biti, s obzirom na vrlo visoke troškove proizvodnje, manja od jedne kune.
- Zbog vrlo specifičnih klimatskih uvjeta, ove je godine zbog napada različitih bolesti bilo potrebno izdvojiti mnogo više sredstava nego ranije, kaže dr. Josipović.


MPŠ: Država je pomogla seljacima

Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, ističe kako je država povećanjem poticaja sa 1.600 kuna po hektaru, koliko su iznosili lani, na 2.250 kuna po hektaru već pomogla seljacima.

- Sa 650 kuna poticaja po hektaru većim od lanjskih država je na neki način kompenzirala sve ono što se sada već dogaða na tržištu, kaže Pavić te dodaje da je tržište otvoreno i neka svatko proda pšenicu tamo gdje misli da je cijena najbolja.

Kiša odgodila početak žetve

Tvrtka Novi agrar d.o.o.( bivši IPK Ratarstvo-stočarstvo) odgodila je žetvu ranih sorti pšenice koja je trebala započeti jučer poslijepodne zbog veće količine vlage. Kako ističe Marko Vučemilović-Šimunović, direktor Novog agrara, na širem području Osijeka palo je prekjučer izmeðu četiri i 15 litara kiše po četvornom metru, a na pojedinim mjestima čak i 30 litara. Novi agrar trebao je početi jučer i žetvu uljane repice, no zbog vlage, i ona je odgoðena. Seljaci planiraju žetvu pšenice započeti najranije za desetak dana.

www.glas-slavonije.hr