Najave

Promjena klime ugrožava poljoprivredu

  • Ispis
Znanstveni tim stručnjaka Nacionalnog laboratorija instituta Carnagie u Kaliforniji objavio je prvu studiju koja dokazuje negativan utjecaj globalnog zagrijavanja na poljoprivredne prinose. Znanstvenici su analizirali globalne prinose najrasprostranjenijih korisnih biljaka kao što su pšenica, kukuruz, ječam ili soja izmeðu 1980. i 2002. godine. David Lobell iz Nacionalnog laboratorija komentira rezultate do kojih su došli: 'Bio sam iznenaðen kad sam vidio kako je jasna korelacija na globalnoj skali izmeðu temperature i količine prinosa žitarica. Poznato nam je da sadašnje temperature u hladnijim područjima kao što su sjeverna Europa i Kanada povećavaju prinose. U tropskom području već vladaju visoke temperature, a za odreðene vrste žitarica to nije povoljno. Na globalnoj skali nije nam bilo poznato hoće li se to uravnotežiti ili će se s obzirom na povišenje temperatura pokazati negativni učinak.'

Zbog promjene klime - slabiji urod na poljima

Znanstvenici su izračunali da su se godišnji prinosi od 1980. godine smanjili za dva do tri posto. Na prvi se pogled čini da je to malo. Ali o kakvim se brojkama zapravo radi, pojašnjava David Lobell:

'Izraženo u tonama, radi se o oko 40 milijuna metričkih tona, a ako izračunate kako to utječe na gospodarstvo uzimajući u obzir prosječnu cijenu tone žitarica koju dobiva farmer, onda to znači oko pet milijardi dolara gubitka godišnje. To predstavlja svega nekoliko postotaka u ukupnim prihodima u proizvodnji hrane. No riječ je ipak o milijardama dolara. Jedna osoba prosječno potroši nešto preko 300 kilograma hrane godišnje. To znači da je 40 milijuna tona dovoljno za prehranu 120 milijuna ljudi godišnje.'

'Ovih 40 tona nisu gubitak u apsolutnom, nego u relativnom smislu. Drugim riječima, zahvaljujući novim tehnologijama kao što su precizniji sustavi navodnjavanja i sjemenje prilagoðeno višim temperaturama i dalje će se, globalno gledajući, povećavati urodi na poljima. Ali - taj bi urod mogao i trebao biti znatno viši', pojašnjava Christopher Field , znanstvenik koji se bavi proučavanjem klime u institutu Carnegie u Stanfordu:

'Mislim da se to može usporediti s automobilom koji želite ubrzati, a istovremeno imate povučenu ručnu kočnicu. Ako date dovoljno gasa, vi, doduše, može voziti sve brže, ali za to će vam biti potrebno sve više snage. Vjerujemo da će poljoprivredni prinosi porasti, ali globalno zagrijavanje klime djeluje poput ručne kočnice za povećanje uroda na poljima, tako da ćete se morati sve više naprezati da dobijete te prinose.'

Novom tehnologijom protiv promjene klime

Ubuduće će se sjemenje i način sijanja morati sustavno mijenjati i uskladiti s promijenjenim klimatskim uvjetima, kaže Christopher Field. No mnogi poljoprivrednici još uvijek nisu registrirali činjenicu da se klima mijenja. On smatra da su za to krive rasprave koje u medijima meðusobno vode istraživači klime. David Lobell pojašnjava zbog čega bi urodi na poljima trebali biti znatno viši:

'U budućnosti očekujemo da će se tehnologijom povećati urod na poljima bržim tempom od šteta zbog klimatskih promjena na globalnoj razini. Poznato nam je da vlada velika potražnja za hranom. Ne radi se o tome možemo li povećati urod, nego možemo li ga povećati dovoljno brzo, kako bismo proizveli dovoljno hrane. Ako pogledate razliku u trendu potražnje i u trendu razvoja tehnologije, onda je učinak promjene klime relativno sve značajniji.'

Gotovo se svi znanstvenici koji se bave proučavanjem klime slažu u jednom: zagrijavanje klime smanjuje poljoprivredne urode. No o ulozi ugljičnog dioksida u uspostavljanju klimatske ravnoteže vladaju oprečna mišljenja. Christopher Field pojašnjava u čemu je problem:

'Sagorijevanjem fosilnih goriva povećava se koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi, a u laboratorijskim uvjetima ugljični dioksid može se koristiti kao gnojivo koje pospješuje rast biljaka. Puno se raspravljalo o tome koliko bi povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi moglo povećati urod na poljima. Istodobno ima dovoljno dokaza kako porast temperatura - barem iznad nekog odreðenog stupnja - počinje smanjivati urode. Stoga mi vidimo budućnost globalne poljoprivrede kao sukob u kojem povišene temperature smanjuju urode i atmosferskog ugljičnog dioksida, koji povećava urode. Vrlo je neizvjesno kako će se razvijati taj sukob oprečnih tendencija.'

(DW/T-Portal)

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish