Zbog suše ratari već zbrajaju štete

OSIJEK - Ratari Slavonije i Baranje ne skidaju poglede s oblaka iz kojih i dalje nema ni kapi kiše. Prema svim prognozama stručnjaka u Osječko-baranjskoj županiji, premda stanje nije drukčije ni u drugim slavonskim županijama, ako se sušno razdoblje nastavi, može se očekivati da će vrlo skoro biti nužno proglasiti stanje elementarne nepogode. Ratarske kulture soja, suncokret i kukuruz nejednako su niknule, a zaštita od korova zbog nedostatka vlage nije imala učinka. - Uz već ranije presijavanje pojedinih usjeva, gotovo na svim ratarskim površinama primjetna je različita uznapredovalost pojedinih kultura u rastu. Posebno je to vidljivo kod kukuruza, jer dok su pojedine stabljike visoke i do petnćstak centimetara, druge su tek u fazi nicanja. Situacija prouzročena dugim sušnim razdobljem vrlo je ozbiljna. Zbog naglog nicanja korova, jer preparati za njegovo suzbijanje nisu djelovali, povećat će se troškovi proizvodnje dodatnim neplaniranim tretiranjem korova - pojašnjava Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, i dodaje kako prazni kanali i beznačajne jutarnje rose nimalo ne ulijevaju optimizam ratarima. Ova, nakon nekoliko prijašnjih sušnih godina, mogla bi biti presudna godina za pojedine proizvoðače.

- Moguće proglašenje elementarne nepogode neće, kao što nije ni do sada, donijeti ozbiljniju pomoć proizvoðačima. Nužno je što hitnije donijeti kompleksni sustav mjera zasnovan na ekonomskoj osnovi kako bi se prilikom ovakvih nepredviðenih situacija poljoprivrednicima, posebno ratarima, stvarno pomoglo. To je moguće preko otpisa obveza za zakup zemlje, otpisa dijela vodnih naknada ili reprogramiranjem kredita koje su ratari dizali za proizvodnju - tvrdi Nad i kaže da bi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva trebalo predvidjeti značajnija sredstva kojima bi se sanirale vremenskim prilikama nastale štete.
Trend podbačaja ratarskih usjeva zbog suše te gubici koji će mnoge proizvoðače i egzistencijalno ugroziti, tvrdi Nad, odrazit će se i na stočarstvo. Moguće je da suša tako bude prirodna nepogoda koja će na neprirodan način obaviti selekciju manjih poljoprivrednih gospodarstava. Takoðer, valja napomenuti da gotovo svakogodišnji problemi sa sušom moraju rezultirati hitnim razmišljanjem o kvalitetnom i sveobuhvatnom projektu navodnjavanja, a na koji se u pravilu zaboravi kada kiša natopi žednu slavonsku zemlju.

Samo da ne bude tuče
Od zasijanih usjeva sve su prognoze da će suša najmanje štetiti ječmu. Njegova žetva počinje početkom lipnja, pa suša na toj kulturi neće ostaviti značajniji trag. Iako je do sada stanje pšenice bilo relativno dobro, njezin prinos nastavkom vremena bez kiše bit će znatno smanjen. Stanje pšenice iz dana u dan je sve teže. Uz nade u dolazak kiše, kod ratara postoji i velika bojazan od iznenadne tuče.

Darko Marijić, Glas Slavonije