Suša: Seljacima prijeti katastrofa

Hrvatskoj poljoprivredi prijeti katastrofa! Ne padne li kiša do kraja tjedna, proljetna će sjetva potpuno propasti, a prinos ozimih kultura prepolovit će se tvrdi Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. Država bi, kaže, već sad morala voditi računa o mogućim štetama jer ih seljaci neće moći podnijeti sami. Kako bi upozorili na to, iz Zajednice te Hrvatskoga seljačkog saveza ovih dana pokušavaju doći i do resornog ministra Petra čobankovića. No, uzalud, kaže Laslo, iako je elementarna nepogoda pred vratima. Temperature su kao da je druga polovina svibnja, a ne travnja.

U nekim dijelovima Slavonije jučer je palo nešto slabe kiše, nedovoljno da slegne prašinu na poljima, kamoli da natopi njive na kojima veće kiše nije bilo više od 40 dana. Najugroženije su jare kulture, soja, suncokret i kukuruz, koje su nedavno posijane, jer u zemlji nema nimalo vlage nužne za nicanje. Kiša bi dobro došla i uljanoj repici koja sada "nalijeva" zrno, dok se pšenica i ječam zasad drže. No već se nagaða kako bi, potraje li suša, uljana repica mogla podbaciti najmanje 30 posto, šećerna repa (koja je negdje i presijana) 40 posto, a pšenica i ječam izmeðu 20 i 30 posto.

Sa sušom i visokim temperaturama, koje će pospješiti i ljetnu žetvu za nekoliko tjedana bude li je uopće dolaze, meðutim, i bolesti i nametnici. Pšenica, koja je trenutačno u najosjetljivijoj fazi oplodnje klasa, već obolijeva od hrðe i peronospore, repicu napada buhač i ostali štetnici, dok suša na vinovoj lozi pogoduje razvoju pepelnice i crne pjegavosti te napadu loznih grinja. Seljaci bi morali pozorno pratiti razvoj dogaðaja, prepoznati bolest i brzo djelovati, preporučuje Ivica Lovrinčević, poljoprivredni savjetnik iz HZSSP-a.

Ribnjaci uništeni
Ovih dana ništa bolje nije ni na ribnjacima. Ribnjačarstvo Končanica posljednjih je mjeseci doslovce na koljenima. Proteklih nekoliko mjeseci zbog suše je stanje katastrofalno pa je proizvodnja ribe s 400 smanjena na jedva 300 hektara.

Umjesto s 21, raspolažemo sa samo dva milijuna kubika vode te smo umjesto 600 u stanju proizvesti samo tristotinjak tona konzumne ribe.
Uništeni smo kaže Radomir Holeček, direktor Ribnjačarstva. Osim proizvodnje konzumne ribe, od koje je čak 80 posto završavalo na istočnom tržištu, u katastrofalnom je stanju i riblja mlað. Početkom svibnja ribnjak je trebao nasaditi oko 8,5 milijuna šaranske mlaði, no u ribnjaku predviðenom za to nema ni kapi vode. Svi već tjednima gledaju u nebo.

J. Rak Šajn, M. Flego; Večernji list