Feral Tribune: Od ake do Lactalisa
Zdruenost zajapurenih reakcija Vlade i "Agrokora", nije pametno tumačiti samo proklamiranom brigom za strateški vano područje domaće privrede i za dvadesetak hiljada "Dukatovih" većih i manjih kooperanata. "Operacija Rajić" Sanaderu je trebala da dodatno zadui Todorića u izbornoj godini (gazda bi to, kao i uvijek, vratio u kampanji). Todorić se, pak, "Dukata" elio dokopati kako bi se jeftino proširio na trištu, kako bi dodatno zaduio Sanadera i kako bi postao još teim kamenom oko Vladina vrata.
Osim što je u proteklih šesnćst-sedamnćst godina prevalio put od marljivog i anonimnog kamiondije iz Konjica do jednog od najbogatijih i najuglaðenijih hrvatskih biznismena, Luka je Rajić uspio prijeći i dionicu na kojoj u posljednje vrijeme i nije bio tako usamljen: od nedodirljivog političkog miljenika u privrednom sektoru, dečka koji je obećavao i kojemu se obećavalo, dogurao je do statusa nacionalnog izdajnika koji se u upravljanju svojom imovinom ne obazire na interese domaćeg gospodarstva i tzv. šire društvene zajednice. Rajić je čvrsto naumio svoje mliječno carstvo zvano "Dukat" prodati francuskom gigantu "Lactalisu" i na prodaji zaraditi tristotinjak milijuna eura, a obznana te namjere na noge je digla dvojicu od trojice najmoćnijih ljudi u dravi: predsjednika Vlade Ivu Sanadera i gazdu koncerna "Agrokor" Ivicu Todorića. Prema javnim reakcijama ovih dviju vanih adresa, bijes im je izazvala činjenica koja kae da ih vlasnik "Dukata" nije pravovremeno upoznao sa svojim poslovnim planovima i da nije htio čuti njihove nacionalno osviještene savjete u pogledu izbora budućeg gazde najveće domaće mliječne industrije.
Zaboravljeni dug
Neizgovoreni ali podrazumijevajući dio premijerove (i doglavničke: Polančec, Jarnjak...) ljutnje na Rajića glasi ovako: dobro znaš kako si stekao to što imaš i što sad prodaješ, dobro znaš koliko ti je reim pomogao da se obogatiš i savršeno ti je jasno koliko nam duguješ, pa kad već sve tako dobro znaš, onda pokai malo poslušnosti i dopusti da i "mi" ravnopravno participiramo u odlučivanju o sudbini tvog poslovnog imperija. I nije da ovo razmišljanje nema temelje. Da ga bivši, i danas pokojni, ministar financija Jozo Martinović nije izabrao za prevani posao zamjene bezvrijednih dinara u vrijedne devize, posao što se odvijao na teritoriju Bosne i Hercegovine, Rajić se ne bi probio u krug dravotvornih bogataša, pa mu se koju godinu kasnije ne bi mogla osigurati trasa za jeftino preuzimanje "Dukata". Da svaka hrvatska Vlada nije godišnje izdvajala stotine milijuna kuna za subvencioniranje proizvodnje mlijeka (posljednjih godina "Dukat" je tako ubirao više od dvjesto milijuna kuna), Rajić bi imao osjetno više problema s odravanjem stabilnosti svoga carstva i teško da bi mogao uzeti tristotinjak milijuna eura za prodaju vlasništva u rečenoj firmi. Sanaderov problem, meðutim, lei u činjenici koja kae da imućni Konjičanin sa enevskom adresom smatra kako je otplatio sve svoje dugove reimu iz devedesetih i današnjim produecima tog reima. Financirao je toliko HDZ-ovih izbornih kampanja da je procijenio kako bi još jedna, ipak, bila malo previše.
Ivicu Todorića na promptnu odluku o izbacivanju "Dukatovih" proizvoda iz trgovačkog lanca "Konzum" nije nagnao samo premijerov javni plač nad prolivenim mlijekom, premda ni taj moment nije za podcjenjivanje. Postoje još (barem) dva razloga za Todorićev radikalni potez. Jedan je donekle iracionalan i tiče se ljutnje zbog kraha Vladine i "Agrokorove" zamisli po kojoj je priručno stvoreni domaći prehrambeni konzorcij trebao kupiti "Dukat": Todorić bi bio nedodirljivi gazda tog konzorcija, dok bi se drugi – "Podravka", "Vindija", "Kraš", "Franck"... – tamo našli više zato da se ne zamjere Sanaderu i Todoriću, nego zato što uistinu imaju potencijala i potrebe za tako krupnim zalogajem. Nije baš izvjesno ni da zadueni "Agrokor" ima snage za preuzimanje "Dukata", ali se, sva je prilika, računalo na politički utjecaj na Rajića, te na Rajićevu popustljivost u vezi s cijenom i dinamikom plaćanja: pokazalo se da vlasnik "Dukata" nije sklon neizvjesnim opcijama, jer mu je novac trebao odmah i bez suvišnog dogovaranja.
Bivši partneri
Drugi razlog puno je racionalniji. "Agrokor" je drskim potezom, naprosto, htio sebi stvoriti prednost u budućim pregovorima s "Lactalisom" koji sigurno neće biti fleksibilan poput Rajića: teško da će Francuzi olako pristati na Todorićeve masne mare i plaćanje nakon tristotinjak dana. "'Konzum' i 'Dukat' bili su partneri u lancu proizvodnje i distribucije, a pregovaračke pozicije bile su im izjednačene. Dolaskom 'Lactalisa', pregovaračke pozicije 'Konzuma' nesumnjivo slabe", objašnjava SDP-ov ekonomski strateg Ljubo Jurčić.
HNS-ov premijerski kandidat Radimir čačić razmišlja ovako: "'Konzum' prepoznajemo u poziciji glasnogovornika 'zaštite hrvatskog interesa' i on će sad biti bič Vlade, kad ona nije odradila svoj dio posla. To je opasno i dugoročno štetno za hrvatsku privredu, a kratkoročno ugroava interese proizvoðača". eljko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ocjenjuje da je Todorićeva odluka legitimna, no ona se dogodila u kontekstu koji jasno daje do znanja da je jedan poduzetnik tradicionalno blizak vlasti u ovom slučaju pokušao odraditi posao u koji se Vlada nije mogla izravno upustiti: naime, zaustaviti transakciju.
Zdruenost zajapurenih reakcija Vlade i "Agrokora", pri čemu su Banski dvori puno prije potegnuli ručnu kočnicu, nije pametno tumačiti samo proklamiranom brigom za strateški vano područje domaće privrede i za dvadesetak hiljada "Dukatovih" većih i manjih kooperanata. "Operacija Rajić" Sanaderu je trebala da dodatno zadui Todorića u izbornoj godini (gazda bi to, kao i uvijek, vratio u kampanji) i da izbjegne eventualne socijalne nevolje ako bi se "Dukata" domogao netko tko nije pod kontrolom, a ubralo bi se i malo marketinških poena zbog ostanka hrvatske tvrtke u hrvatskim rukama. Todorić se, pak, "Dukata" elio dokopati kako bi se jeftino proširio na trištu, kako bi dodatno zaduio Sanadera i kako bi postao još teim kamenom oko Vladina vrata: potpredsjednik Damir Polančec u ponedjeljak navečer na HTV-u je nedvosmisleno kazao da su potencijalne Todorićeve teškoće ujedno teškoće i za izvršnu vlast, jer dotični tajkun ima dvadesetak tisuća zaposlenih.
Okus poraza
Ulog je, dakle, bio golem, a na kraju se dobilo malo ili ništa. Okus poraza u ustima odveo je Vladu i "Agrokor" u reakcije koje su se mogle prihvatiti samo s obzirom na mutno Rajićevo bogaćenje i na dravni udio u tom bogaćenju, ali nikako nisu mogle preivjeti ubitačni rafal sasvim logičnih i jednostavnih pitanja. Primjerice: zašto vlast koja je dobar dio nacionalne privrede izručila strancima prigovora jednom privatniku što je svoje vlasništvo prodao Francuzima, a ne podobnom Todoriću?; konzultira li se Todorić o svojim poslovnim potezima i enormnom zaduivanju u inozemstvu s Banskim dvorima i Lukom Rajićem?; zašto Sanader, u nedostatku zakonske podloge za akciju, apelira na Rajićev moral, a kad se njega, Sanadera, ili njegove bliske suradnike proziva zbog moralnih prekršaja, oni redovito pribjegavaju spasonosnom okrilju zakonitosti?: ivimo li u trišnoj ekonomiji, koju HDZ toliko voli hvaliti, ili u dogovornoj privredi u kojoj se trišna gibanja reguliraju u prostorijama Vlade i u prisutnosti odabranih kapitalista?; zašto se od Rajića očekuje da novostečeni novac reinvestira u Hrvatsku, a Todoriću i drugim poduzetnicima nitko ništa ne prigovora – i ne treba im prigovarati – kad pare zaraðene u ovoj zemlji ulau u susjedne drave?; na kraju, zašto se u protekle dvije godine, koliko se govori o prodaji "Dukata", nije pronašlo ozbiljno i inteligentno strateško rješenje koje bi dovelo do toga da neku korist od Rajićeva povlačenja iz ovdašnjeg biznisa vidi i dravni proračun, te da mali proizvoðači budu pošteðeni aktualnog straha?
"Očita je krajnja nesposobnost ove Vlade da kontrolira procese u strateškoj industriji, a slučaj Rajić klasični je primjer te nesposobnosti. Upravo je 'Dukat' ove godine prekinuo praksu godišnjih ugovora s proizvoðačima, on je već u startu pokazao neosjetljivost, da bi digao svoju cijenu za nekoliko desetaka milijuna eura i otvorio put 'Lactalisu' na nezaštićeno hrvatsko trište", kae Radimir čačić, dok bivši HSS-ov ministar poljoprivrede Boidar Pankretić smatra kako Vlada mora naći način da zaštiti strateške grane domaćeg gospodarstva i da dravne subvencije za proizvodnju mlijeka budu isključivo pomoć proizvoðačima, a ne izvor profita za vlasnike "Dukata" ("Lactalisa") ili "Vindije". S ovim potonjim slau se i ekonomski stručnjaci Jurčić i Lovrinčević. Jurčić: "Na temelju subvencija firme ostvaruju profit, jer im je jeftiniji ulazni trošak. Kad je taj profit ostajao u Hrvatskoj, pravili smo se da nema problema. Sad kad je vlasnik iz inozemstva, mi financiramo proizvodnju mlijeka, mi ga kupujemo, a vrhnje skuplja stranac. Ima i drugih sličnih industrijskih grana koje mogu dospjeti u istu situaciju. Moralo bi se znati u što narod ulae i što dobiva od pojedinog sektora, bez obzira je li vlasnik domaći ili strani".
Upitni interes
Glavni SDP-ov ekonomist kae da bi, u principu, proračunske subvencije valjalo povući iz svake industrije koja se privatizira, te da bi Vlada trebala razmisliti koliko je razvoj mljekarstva u društvenom interesu, a koliko je u interesu privatnih firmi: interesi se jednim dijelom preklapaju, no po njemu bi valjalo odsjeći onaj dio koji se prelijeva u profit privatnika i pronaći model za izolirano pomaganje primarne proizvodnje.
"Ušli smo u potpuno novu situaciju u kojoj Hrvatska postaje dio svjetskog mljekarskog trišta. 'Lactalis' je multinacionalna, odnosno globalna kompanija, a ne znam uopće proučava li u Hrvatskoj netko, znanstvenim načinom, ponašanje globalnih kompanija. Njihov interes nije razvijati mljekarsko trište u Hrvatskoj, nego im je to biznis kao i svaki drugi, bilo gdje", reći će Jurčić, dok eljko Lovrinčević upozorava na negativne poruke koje Vlada šalje miješanjem u poduzetničke poslove i jeftinim populizmom, umjesto da se pozabavi funkcioniranjem dravnih regulacijskih tijela i javne uprave. Kae ovako: "Sudbina 'Dukata' zadesit će i drugi dio našeg ukupnog sustava. U suvremenim ekonomijama, ili ste lovac ili ste lovina. Malo je hrvatskih firmi preraslo u regionalne igrače, oni su praktički slobodna lovina. Ali umjesto da ovo bude pouka o potrebi breg restrukturiranja i koordinacije u regiji, kod nas se izvlači pouka da bi trebalo definirati svaki strateški sektor i zaštititi ga od inozemne konkurencije. Tako bi ubrzo svi sektori bili proglašeni strateškima, što bi bilo zadravanje statusa quo naše nekonkurentnosti".
Prljave veze
E, da bi se razmišljalo o potezima koji su imalo dublji i dugoročniji od saniranja štete i ispraznog podilaenja masama, trebalo bi u Vladi imati kompetentne i hrabre ljude, a ne persone koje su neprestano iznenaðene i uvrijeðene, te koje se vječno uzdaju u neformalne kontakte, političke pritiske i zakulisne dogovore. Da bi se realiziralo ono o čemu govori eljko Lovrinčević morale bi se, uostalom, raspetljati sve one brojne i prljave veze izmeðu nevelikog kruga osoba što su devedesetih godina postale tajkunima i velikog kruga političara iz svih Vlada koji su stvorili tajkune ili su im pomogli da zadre i uvećaju svoja carstva: moralo bi se raspetljati tko je tu kome duan i zašto, tko o kome zna nešto kompromitirajuće i tko je od koga ucijenjen, ali samo naivni vjeruju da će se klupko ikad razmrsiti. Drugim riječima, samo naivni mogu vjerovati da je Rajić iz hira odbio suraðivati sa Sanaderom i Todorićem, i samo naivni mogu misliti da su Todorić i Sanader onako koordinirano graknuli zbog Rajićeve bezobzirnosti spram apstraktnih "nacionalnih interesa". Ljudi o kojima ovdje govorimo nisu, naime, osobiti ljubitelji apstraktnih vrijednosti.
Zaboravljeni dug
Neizgovoreni ali podrazumijevajući dio premijerove (i doglavničke: Polančec, Jarnjak...) ljutnje na Rajića glasi ovako: dobro znaš kako si stekao to što imaš i što sad prodaješ, dobro znaš koliko ti je reim pomogao da se obogatiš i savršeno ti je jasno koliko nam duguješ, pa kad već sve tako dobro znaš, onda pokai malo poslušnosti i dopusti da i "mi" ravnopravno participiramo u odlučivanju o sudbini tvog poslovnog imperija. I nije da ovo razmišljanje nema temelje. Da ga bivši, i danas pokojni, ministar financija Jozo Martinović nije izabrao za prevani posao zamjene bezvrijednih dinara u vrijedne devize, posao što se odvijao na teritoriju Bosne i Hercegovine, Rajić se ne bi probio u krug dravotvornih bogataša, pa mu se koju godinu kasnije ne bi mogla osigurati trasa za jeftino preuzimanje "Dukata". Da svaka hrvatska Vlada nije godišnje izdvajala stotine milijuna kuna za subvencioniranje proizvodnje mlijeka (posljednjih godina "Dukat" je tako ubirao više od dvjesto milijuna kuna), Rajić bi imao osjetno više problema s odravanjem stabilnosti svoga carstva i teško da bi mogao uzeti tristotinjak milijuna eura za prodaju vlasništva u rečenoj firmi. Sanaderov problem, meðutim, lei u činjenici koja kae da imućni Konjičanin sa enevskom adresom smatra kako je otplatio sve svoje dugove reimu iz devedesetih i današnjim produecima tog reima. Financirao je toliko HDZ-ovih izbornih kampanja da je procijenio kako bi još jedna, ipak, bila malo previše.
Ivicu Todorića na promptnu odluku o izbacivanju "Dukatovih" proizvoda iz trgovačkog lanca "Konzum" nije nagnao samo premijerov javni plač nad prolivenim mlijekom, premda ni taj moment nije za podcjenjivanje. Postoje još (barem) dva razloga za Todorićev radikalni potez. Jedan je donekle iracionalan i tiče se ljutnje zbog kraha Vladine i "Agrokorove" zamisli po kojoj je priručno stvoreni domaći prehrambeni konzorcij trebao kupiti "Dukat": Todorić bi bio nedodirljivi gazda tog konzorcija, dok bi se drugi – "Podravka", "Vindija", "Kraš", "Franck"... – tamo našli više zato da se ne zamjere Sanaderu i Todoriću, nego zato što uistinu imaju potencijala i potrebe za tako krupnim zalogajem. Nije baš izvjesno ni da zadueni "Agrokor" ima snage za preuzimanje "Dukata", ali se, sva je prilika, računalo na politički utjecaj na Rajića, te na Rajićevu popustljivost u vezi s cijenom i dinamikom plaćanja: pokazalo se da vlasnik "Dukata" nije sklon neizvjesnim opcijama, jer mu je novac trebao odmah i bez suvišnog dogovaranja.
Bivši partneri
Drugi razlog puno je racionalniji. "Agrokor" je drskim potezom, naprosto, htio sebi stvoriti prednost u budućim pregovorima s "Lactalisom" koji sigurno neće biti fleksibilan poput Rajića: teško da će Francuzi olako pristati na Todorićeve masne mare i plaćanje nakon tristotinjak dana. "'Konzum' i 'Dukat' bili su partneri u lancu proizvodnje i distribucije, a pregovaračke pozicije bile su im izjednačene. Dolaskom 'Lactalisa', pregovaračke pozicije 'Konzuma' nesumnjivo slabe", objašnjava SDP-ov ekonomski strateg Ljubo Jurčić.
HNS-ov premijerski kandidat Radimir čačić razmišlja ovako: "'Konzum' prepoznajemo u poziciji glasnogovornika 'zaštite hrvatskog interesa' i on će sad biti bič Vlade, kad ona nije odradila svoj dio posla. To je opasno i dugoročno štetno za hrvatsku privredu, a kratkoročno ugroava interese proizvoðača". eljko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ocjenjuje da je Todorićeva odluka legitimna, no ona se dogodila u kontekstu koji jasno daje do znanja da je jedan poduzetnik tradicionalno blizak vlasti u ovom slučaju pokušao odraditi posao u koji se Vlada nije mogla izravno upustiti: naime, zaustaviti transakciju.
Zdruenost zajapurenih reakcija Vlade i "Agrokora", pri čemu su Banski dvori puno prije potegnuli ručnu kočnicu, nije pametno tumačiti samo proklamiranom brigom za strateški vano područje domaće privrede i za dvadesetak hiljada "Dukatovih" većih i manjih kooperanata. "Operacija Rajić" Sanaderu je trebala da dodatno zadui Todorića u izbornoj godini (gazda bi to, kao i uvijek, vratio u kampanji) i da izbjegne eventualne socijalne nevolje ako bi se "Dukata" domogao netko tko nije pod kontrolom, a ubralo bi se i malo marketinških poena zbog ostanka hrvatske tvrtke u hrvatskim rukama. Todorić se, pak, "Dukata" elio dokopati kako bi se jeftino proširio na trištu, kako bi dodatno zaduio Sanadera i kako bi postao još teim kamenom oko Vladina vrata: potpredsjednik Damir Polančec u ponedjeljak navečer na HTV-u je nedvosmisleno kazao da su potencijalne Todorićeve teškoće ujedno teškoće i za izvršnu vlast, jer dotični tajkun ima dvadesetak tisuća zaposlenih.
Okus poraza
Ulog je, dakle, bio golem, a na kraju se dobilo malo ili ništa. Okus poraza u ustima odveo je Vladu i "Agrokor" u reakcije koje su se mogle prihvatiti samo s obzirom na mutno Rajićevo bogaćenje i na dravni udio u tom bogaćenju, ali nikako nisu mogle preivjeti ubitačni rafal sasvim logičnih i jednostavnih pitanja. Primjerice: zašto vlast koja je dobar dio nacionalne privrede izručila strancima prigovora jednom privatniku što je svoje vlasništvo prodao Francuzima, a ne podobnom Todoriću?; konzultira li se Todorić o svojim poslovnim potezima i enormnom zaduivanju u inozemstvu s Banskim dvorima i Lukom Rajićem?; zašto Sanader, u nedostatku zakonske podloge za akciju, apelira na Rajićev moral, a kad se njega, Sanadera, ili njegove bliske suradnike proziva zbog moralnih prekršaja, oni redovito pribjegavaju spasonosnom okrilju zakonitosti?: ivimo li u trišnoj ekonomiji, koju HDZ toliko voli hvaliti, ili u dogovornoj privredi u kojoj se trišna gibanja reguliraju u prostorijama Vlade i u prisutnosti odabranih kapitalista?; zašto se od Rajića očekuje da novostečeni novac reinvestira u Hrvatsku, a Todoriću i drugim poduzetnicima nitko ništa ne prigovora – i ne treba im prigovarati – kad pare zaraðene u ovoj zemlji ulau u susjedne drave?; na kraju, zašto se u protekle dvije godine, koliko se govori o prodaji "Dukata", nije pronašlo ozbiljno i inteligentno strateško rješenje koje bi dovelo do toga da neku korist od Rajićeva povlačenja iz ovdašnjeg biznisa vidi i dravni proračun, te da mali proizvoðači budu pošteðeni aktualnog straha?
"Očita je krajnja nesposobnost ove Vlade da kontrolira procese u strateškoj industriji, a slučaj Rajić klasični je primjer te nesposobnosti. Upravo je 'Dukat' ove godine prekinuo praksu godišnjih ugovora s proizvoðačima, on je već u startu pokazao neosjetljivost, da bi digao svoju cijenu za nekoliko desetaka milijuna eura i otvorio put 'Lactalisu' na nezaštićeno hrvatsko trište", kae Radimir čačić, dok bivši HSS-ov ministar poljoprivrede Boidar Pankretić smatra kako Vlada mora naći način da zaštiti strateške grane domaćeg gospodarstva i da dravne subvencije za proizvodnju mlijeka budu isključivo pomoć proizvoðačima, a ne izvor profita za vlasnike "Dukata" ("Lactalisa") ili "Vindije". S ovim potonjim slau se i ekonomski stručnjaci Jurčić i Lovrinčević. Jurčić: "Na temelju subvencija firme ostvaruju profit, jer im je jeftiniji ulazni trošak. Kad je taj profit ostajao u Hrvatskoj, pravili smo se da nema problema. Sad kad je vlasnik iz inozemstva, mi financiramo proizvodnju mlijeka, mi ga kupujemo, a vrhnje skuplja stranac. Ima i drugih sličnih industrijskih grana koje mogu dospjeti u istu situaciju. Moralo bi se znati u što narod ulae i što dobiva od pojedinog sektora, bez obzira je li vlasnik domaći ili strani".
Upitni interes
Glavni SDP-ov ekonomist kae da bi, u principu, proračunske subvencije valjalo povući iz svake industrije koja se privatizira, te da bi Vlada trebala razmisliti koliko je razvoj mljekarstva u društvenom interesu, a koliko je u interesu privatnih firmi: interesi se jednim dijelom preklapaju, no po njemu bi valjalo odsjeći onaj dio koji se prelijeva u profit privatnika i pronaći model za izolirano pomaganje primarne proizvodnje.
"Ušli smo u potpuno novu situaciju u kojoj Hrvatska postaje dio svjetskog mljekarskog trišta. 'Lactalis' je multinacionalna, odnosno globalna kompanija, a ne znam uopće proučava li u Hrvatskoj netko, znanstvenim načinom, ponašanje globalnih kompanija. Njihov interes nije razvijati mljekarsko trište u Hrvatskoj, nego im je to biznis kao i svaki drugi, bilo gdje", reći će Jurčić, dok eljko Lovrinčević upozorava na negativne poruke koje Vlada šalje miješanjem u poduzetničke poslove i jeftinim populizmom, umjesto da se pozabavi funkcioniranjem dravnih regulacijskih tijela i javne uprave. Kae ovako: "Sudbina 'Dukata' zadesit će i drugi dio našeg ukupnog sustava. U suvremenim ekonomijama, ili ste lovac ili ste lovina. Malo je hrvatskih firmi preraslo u regionalne igrače, oni su praktički slobodna lovina. Ali umjesto da ovo bude pouka o potrebi breg restrukturiranja i koordinacije u regiji, kod nas se izvlači pouka da bi trebalo definirati svaki strateški sektor i zaštititi ga od inozemne konkurencije. Tako bi ubrzo svi sektori bili proglašeni strateškima, što bi bilo zadravanje statusa quo naše nekonkurentnosti".
Prljave veze
E, da bi se razmišljalo o potezima koji su imalo dublji i dugoročniji od saniranja štete i ispraznog podilaenja masama, trebalo bi u Vladi imati kompetentne i hrabre ljude, a ne persone koje su neprestano iznenaðene i uvrijeðene, te koje se vječno uzdaju u neformalne kontakte, političke pritiske i zakulisne dogovore. Da bi se realiziralo ono o čemu govori eljko Lovrinčević morale bi se, uostalom, raspetljati sve one brojne i prljave veze izmeðu nevelikog kruga osoba što su devedesetih godina postale tajkunima i velikog kruga političara iz svih Vlada koji su stvorili tajkune ili su im pomogli da zadre i uvećaju svoja carstva: moralo bi se raspetljati tko je tu kome duan i zašto, tko o kome zna nešto kompromitirajuće i tko je od koga ucijenjen, ali samo naivni vjeruju da će se klupko ikad razmrsiti. Drugim riječima, samo naivni mogu vjerovati da je Rajić iz hira odbio suraðivati sa Sanaderom i Todorićem, i samo naivni mogu misliti da su Todorić i Sanader onako koordinirano graknuli zbog Rajićeve bezobzirnosti spram apstraktnih "nacionalnih interesa". Ljudi o kojima ovdje govorimo nisu, naime, osobiti ljubitelji apstraktnih vrijednosti.
Ivica ÐIKIć / Suraðivao: Igor LASIć
Tražite posao...
-
Konobar (m/ž)
Konobar (m/ž)
Poslodavac: Scorpios d.o.o. / Caffé bar Teraca BambaMjesto rada: SplitRok za prijavu: 05.05.2026.
Source: Posao.hr - Turizam i ugostiteljstvo
Created on: 20 Apr 2026 | 1:15 pm
Posao.hr - Turizam i ugostiteljstvo | 20 Apr 2026 | 1:15 pm -
Konobar (m/ž)
Konobar (m/ž)
Poslodavac: Green bar d.o.o.Mjesto rada: ZagrebRok za prijavu: 28.04.2026.
Source: Posao.hr - Turizam i ugostiteljstvo
Created on: 20 Apr 2026 | 12:59 pm
Posao.hr - Turizam i ugostiteljstvo | 20 Apr 2026 | 12:59 pm -
CNC operater (m/ž)
CNC operater (m/ž)
Poslodavac: Adria ReklamaMjesto rada: ZadarRok za prijavu: 15.08.2017.
Source: Posao.hr - Zanatska zanimanja i proizvodnja
Created on: 28 Jul 2017 | 2:45 pm
Posao.hr - Zanatska zanimanja i proizvodnja | 28 Jul 2017 | 2:45 pm -
Radnik na doradi - knjigoveža (m/ž)
Radnik na doradi - knjigoveža (m/ž)
Poslodavac: ManpowerMjesto rada: Sveta NedeljaRok za prijavu: 25.08.2017.
Source: Posao.hr - Zanatska zanimanja i proizvodnja
Created on: 28 Jul 2017 | 1:17 pm
Posao.hr - Zanatska zanimanja i proizvodnja | 28 Jul 2017 | 1:17 pm -
Operater mosne dizalice (m/ž)
Operater mosne dizalice (m/ž)
Poslodavac: Press Glass d.o.o.Mjesto rada: VaraždinRok za prijavu: 04.08.2017.
Source: Posao.hr - Graditeljstvo i geodezija
Created on: 28 Jul 2017 | 11:15 am
Posao.hr - Graditeljstvo i geodezija | 28 Jul 2017 | 11:15 am -
Strojar / Rukovoditelj strojeva (m/ž)
Strojar / Rukovoditelj strojeva (m/ž)
Poslodavac: Runolist d.o.o.Mjesto rada: Osječko - baranjska županijaRok za prijavu: 10.08.2017.
Source: Posao.hr - Graditeljstvo i geodezija
Created on: 27 Jul 2017 | 8:26 am
Posao.hr - Graditeljstvo i geodezija | 27 Jul 2017 | 8:26 am -
Agronom / Pomoćni radnik / Šumski sjekač (m/ž)
Agronom / Pomoćni radnik / Šumski sjekač (m/ž)
Poslodavac: Terra Pomarium d.o.o.Mjesto rada: Rakovica Rok za prijavu: 17.08.2017.
Source: Posao.hr - Poljoprivreda
Created on: 26 Jul 2017 | 5:24 pm
Posao.hr - Poljoprivreda | 26 Jul 2017 | 5:24 pm -
Suradnik za kvalitetu i HACCP (m/ž)
Suradnik za kvalitetu i HACCP (m/ž)
Poslodavac: Adria Grupa d.o.o.Mjesto rada: ZagrebRok za prijavu: 09.08.2017.
Source: Posao.hr - Farmacija, biotehnologija, kemija
Created on: 26 Jul 2017 | 11:33 am
Posao.hr - Farmacija, biotehnologija, kemija | 26 Jul 2017 | 11:33 am -
Stručnjak za farmakovigilanciju (m/ž)
Stručnjak za farmakovigilanciju (m/ž)
Poslodavac: PLIVA Hrvatska d.o.o.Mjesto rada: ZagrebRok za prijavu: 16.08.2017.
Source: Posao.hr - Farmacija, biotehnologija, kemija
Created on: 26 Jul 2017 | 10:41 am
Posao.hr - Farmacija, biotehnologija, kemija | 26 Jul 2017 | 10:41 am -
Revirnik sa licencom ovlaštenog inženjera šumarstva (m/ž)
Revirnik sa licencom ovlaštenog inženjera šumarstva (m/ž)
Poslodavac: Raafourty d.d.Mjesto rada: Rujevac, po potrebi Zagreb / DubrovnikRok za prijavu: 15.08.2017.
Source: Posao.hr - Poljoprivreda
Created on: 18 Jul 2017 | 1:52 pm
Posao.hr - Poljoprivreda | 18 Jul 2017 | 1:52 pm
