Procvjetalim voćkama prijete travanjski mrazevi

VUKOVAR - Rani dolazak proljeća i toplo vrijeme izazvali su bujanje vegetacije i cvjetanje voćaka, pa vukovarsko-srijemski voćari i vinogradari ponovno strahuju od mogućih travanjskih mrazeva. Poučeni iskustvima iz prošlih nekoliko godina, kada su jutra početkom travnja donosila temperature i do osam stupnjeva “u minusu”, sa zebnjom prate višednevne prognoze vremena. - Visoke temperature u ožujku pogodovale su ranom cvjetanju voća, što nismo imali prijašnjih godina, pa je bojazan opravdana. Ukoliko nas ovog, a posebice predstojećeg tjedna pogode niske temperature, mogli bismo se suočiti sa strašnim štetama na nasadima jabuka i krušaka, upozorava Zvonimir Dragun iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu u Iloku.

Osim što, uglavnom, moraju gledati u nebo i pozorno pratiti prognoze meteorologa, voćarima i vinogradarima ostaje i mogućnost investiranja u skupu opremu za zaštitu trajnih nasada. Naime, u svijetu su poznate metode grijanja voćnjaka posebnim topovima, raznim pećicama, zadimljavanjem ili stvaranjem umjetne kiše, no takva je zaštita vrlo skupa. - Voćarima je još isplativije pouzdati se u povoljne vremenske prilike.

Svjesni smo da nam mraz može donijeti mnoge neprilike i smanjiti prinose, posebice na nasadima šljive i breskve, no teško se možemo zaštititi od toga - upozorava Marinko Beljo, predsjednik vukovarsko-srijemske Koordinacije proizvoðača voćnih rakija i likera, ujedno i načelnik općine Tovarnik.

Upravo je na području Tovarnika i Ilače skoncentriran najveći broj voćara, njih 40-ak, što čini četvrtinu vukovarsko-srijemskih voćara. Oni su u godinama povratka podigli čak 100 hektara nasada šljive, breskve, jabuke, višnje, kupine, oraha.

No i njima, u nedostatku drugih rješenja, preostaje samo vjerovati u lijepo vrijeme.

Ratari sve češće postaju voćari
Unatoč rizicima koje donosi podizanje voćnih nasada, vukovarsko-srijemski poljodjelci sve su hrabriji preorijentirati se s proizvodnje kukuruza i pšenice na uzgoj voća. - Na desetak hektara voćnjaka jedna obitelj može pristojno živjeti, dok bi ratar na isto toliko površina za godinu dana zaradio 20.000 kuna, što svakako nije dostatno. No, nećemo se zadržati samo na proizvodnji sirovine, nego planiramo otvoriti hladnjače, pogone za sušenje voća, čak i destilerije za proizvodnju voćnih rakija i likera, najavljuje Marinko Beljo.

www.jutarnji.hr