Uz to, projekte rasadničarstva u istarskim rasadnicima smatraju tek kozmetičkim zahvatima jer se, kako kažu, u Istri i dalje nedovoljno radi na dobivanju reznica stabala visokokvalitetne sadnice maslina u cilju ostvarivanja obećanja da će u Istri do ulaska Hrvatske u EU biti zasaðeno milijun sadnica masline. Imaju primjedbi i na kvalitetu sadnica koje se uvoze iz Italije.

Volarević: Talijanske sorte neotporne na sušu i zimu

- Dosadašnja praksa je pokazala da su masline talijanskih sorti, posebice u prvih pet godina uvoza, bile neotporne na sušu i zimske uvjete, čak i kod zima kakve su uobičajene u Istri. Istovremeno, poznato je da su autohtone domaće sorte, a posebice istarska buža, kudikamo otpornije i imaju višestruki vijek trajanja. Takav dosadašnji pristup projektu rasadničarstva maslina u Istri i nadalje ide na ruku uvozničkom lobiju rasadnoga materijala. Zbog toga županijska organizacija DC-a predlaže i inzistira na tome da se strateški pristupi polivalentnom poticanju rasadničarstva maslina u Istri da bi se što prije mogla dobiti kritična masa autohtonih sorti iz istarskih rasadnika. Tražimo da se iz sredstava SAPARD programa putem županijskih razvikanih agencija, koje su plaćene za to, sačine stručni elaborati i projekti da bi se došlo do nužnih sredstava za ubrzanu i kvalitetnu proizvodnju domaćeg sortimenta maslina. Mislimo da je potrebno da se četiri do pet trenutno najvećih i najprofesionalnijih rasadnika u Istri poveže u projekt megarasadnika, koji bi uz stručnu konzultaciju dr. Ðanija Benčića bili uključeni u projekt »Gospodarska svojstva tipova autohtonih sorti maslina«. Tako bi taj važan i plemeniti projekt dobio i znanstvenu podršku, rekao je Volarević.

Napomenuo je da će DC tražiti da se donese uredba prema kojoj bi se do daljnjega reducirao uvoz talijanskih sorti maslina te da se uvede trogodišnji moratorij za sadnju maslina na zemljištu koje je trenutno u društvenom vlasništvu, a predviðeno je za dugogodišnje poljoprivredne nasade maslina.

čelnici istarskog DC-a ističu da je ukupan godišnji fundus svih rasadnika u Istri manji od 40 tisuća sadnica, što je malo u odnosu na potrebe i planove od gotovo milijun stabala. Traže da suradnjom s Agronomskim fakultetom u Zagrebu ujedinjeni istarski rasadnici, uz neophodnu financijsku pomoć iz pretpristupnih fondova EU-a, doðu do konačnog cilja - sadnje autohtonih maslina, pretežito buže, na predviðenim poljoprivrednim površinama u Istri.

Vlada srezala poticaje maslinarima

Osim toga, nezadovoljni su poticajima za maslinare. Ranija je Vlada, kažu, poticaje davala po nekoliko osnova, od uvjeta, broja stabala, po litri ulja i slično. Sadašnja HDZ-ova vlast, kažu, srezala je poticaje, što ne samo da je krajnje demotivirajuće, već je riječ o skandaloznoj praksi kakve nema u zemljama EU-a. Stoga će DC od nadležnog ministarstva tražiti da se već na sljedećoj sjednici Sabora vrate mjere poticaja u maslinarstvu na modele koji su bili aktualni za mandata bivše Vlade. Inače, dodaje Volarević, ova će Vlada ponovno pokazati da je Vlada velikih deklarativnih obećanja bez suštinski kvalitetnog sadržaja.

Razmišljanjima čelnog čovjeka istarskog DC-a pridružio se i glavni tajnik stranke Vladimir Novotny.

- Naša je predsjednica i saborska zastupnica Vesna Škare Ožbolt u suradnji s udrugom maslinara izradila novi zakon o maslinarstvu kojim bi se pojačale kontrole kvalitete maslinovog ulja, naročito tamo gdje dolazi do disperzije i miješanja nekvalitetnog uvoznog ulja s domaćim zbog čega se oštećuju domaći maslinari, rekao je Novotny.

Istarska organizacija DC-a ne slaže se ni s programom Istarske agencije za ruralni razvoj kada je u pitanju dobivanje sredstava za formiranje svinjogojskih farmi, što bi bila baza proizvodnje istarskog pršuta.

- Ne bi bilo ništa problematično da Milan Antolović, vlasnik potencijalno najveće sušare svinjskoga mesa na području Istre, nije pročelnik Odjela za poljoprivredu, pa bi kooperativni odnos vlasnici svinjogojskih farmi imali upravo s njim, istaknuo je Novotny.