PIJEMO MLIJEKO BEZ KONTROLE

Hrvatskoj u godini nedostaje gotovo 500 milijuna litara mlijeka, a seljaci ovih dana ne znaju kamo s viškovima!? Nakon osječke tvornice Meggle, koja je od 1. svibnja otkazala otkup od čak 144 stočara s područja Podravske Moslavine, a Zdenka iz Velikih Zdenaca učinila je isto 186-orici svojih kooperanata. Meggleu, žale se seljaci, kooperanti nisu isplativi zbog prevelike udaljenosti od Osijeka, a Zdenka kooperantima prigovara zbog kakvoće mlijeka. No udruge proizvoðača mlijeka, kojima potporu daju i DC i Nezavisni hrvatski seljaci, redom tvrde kako su jedini razlog viškovi domaćeg mlijeka na tržištu, koje je preplavljeno mlijekom iz uvoza.

Uvoz iz Kozarske Dubice

I to većinom iz BiH, koja, za razliku od Hrvatske, nema laboratorij za kontrolu mlijeka, niti seljaci snose ikakve sankcije za nekvalitetno mlijeko. K tome, mlijeka u BiH i ne proizvode dovoljno za izvoz pa Stjepan Bistrović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvoðača mlijeka, tvrdi kako je očito riječ o viškovima trećih zemalja, koje ih se rješavaju preko BiH. Točnije, preko Kozarske Dubice! Prema podacima Croatia Stočara, samo je u posljednjih šest mjeseci u Hrvatsku iz BiH uvezeno 22 milijuna litara mlijeka.

Mljekare su se još donedavno svaðale za kooperante, a sad im otkazuju preko noći kaže Bistrović. Mlijeko se iz BiH uvozi čak i preko posrednika koji nisu registrirani za takve poslove, pa Ministarstvo poljoprivrede, s jedne strane, domaće mljekare financira da i nekvalitetnije mlijeko treće kategorije otkupljuju od seljaka i preraðuju ga u mlijeko u prahu, a s druge im strane daje zeleno svjetlo za njegov uvoz.

Zdenka, primjerice, tvrdi Bistrović, mlijeko u prahu iz BiH uvozi za 13 kuna po kilogramu, a trgovački lanci poput Getroa prodaju ga za 34 kune. Svježe mlijeko iz Bosne, koje je rijetko tako deklarirano i češće pod robnim markama trgovačkih lanaca - prodaje se za malo više od tri kune, a domaći ga seljaci, kojima mljekare plaćaju od 1,20 -2,40 kuna po litri, ovisno o klasi, a u trgovini oko pet kuna ne mogu prodati.

Kreditno su se zadužili da bi podigli farme, a banke im sad sjedaju na hipoteke kaže Bistrović.

Zaštitne carine nemoguće

Udruga je od Ministarstva tražila i zaštitnu carinu na uvoz mlijeka, no tamo kažu kako je to, zbog sporazuma s EU i WTO-om, nemoguće. Usto, Hrvatska ne traži ni strožu kontrolu mlijeka iz BiH, kakva se prema svim standardima EU provodi u Hrvatskoj. Dapače, domaći seljak, koji, primjerice, zbog upale vimena krave, isporuči mlijeko s više mikroorganizama, kažnjen je i tri iduća mjeseca najnižom otkupnom cijenom, tvrdi i Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka.

S toliko bakterija u mlijeku, za koje nismo znali do uspostave nezavisnog laboratorija, pravo je čudo kako je naš narod prije preživljavao. A Vlada sada, kako bi sačuvala nove naraštaje Hrvata, uvozi europsko, kako bi novi naraštaji, valjda, bili veći Europljani od nas kaže Mlinarić. Neke su mljekarske kuće i udruge provele i istraživanje u velikim trgovačkim lancima koliko se ondje prodaje uvozno mlijeko.

Zlatko Vrzan, predsjednik Udruge proizvoðača Meðimurske županije, tvrdi kako je u većim trgovačkim lancima poput Kauflanda i Mercatora, 57 posto uvoznog mlijeka. A slično je, tvrdi Bistrović, i u Varaždinskoj i u nekim drugim županijama.

Prošlog tjedna, mljekarske su se udruge zbog toga sastale i s ministrom poljoprivrede Petrom čobankovićem, a do kraja ovoga tjedna najavljen je i čobankovićev sastanak s mljekarskim kućama.

Ministarstvo: To je licemjerje, uvoze i trgovci i industrija

O prekomjernom uvozu mljekarske kuće ne žele govoriti javno. Boje se, kažu, bojkota preostale robe u velikim trgovačkim lancima. Udruge pak optužuju ministarstvo da je umjesto 51 farme, s koliko se hvali u javnosti, dosad sufinanciralo samo 13, no Mladen Pavić, čobankovićev glasnogovornik, to opovrgava. U program podizanja mliječnih farmi zasad je utrošeno nepovratnih 25 mil. kuna, tvrdi Pavić, a na optužbe o uvozu kaže kako je riječ o samo nekoliko desetaka tisuća litara mlijeka, a ne o milijunima.

– No, dok licemjerno optužuju jedni druge i žale se – uvoze ga i trgovci i industrija. Uvoz mlijeka lani je u Hrvatskoj bio manji 20 posto, a proizvodnja veća 15 posto – kaže on i najavljuje da će Zdenka ponovno otkupljivati mlijeko, radi se na tome, ali seljaci trebaju povećati i kakvoću i količine.

Trenutačna potrošnja mlijeka u Hrvatskoj, zajedno s industrijskom, iznosi 1,2 milijarde litara, a ukupna proizvodnja farmi, čiju proizvodnju kontrolira Središnji laboratorij Hrvatskog stočarskog centra - 605 milijuna litara. Oko 400 milijuna litara mlijeka nalazi se na 'sivom’ tržištu.