Želite biti konkurentni? Brendirajte autohtoni proizvod

Premda se volimo hvaliti gastronomskom ponudom i prezentirati je kao dio turističke ponude, za razliku od zemalja u Europskoj uniji i regiji nismo puno učinili kako bismo zaštitili i učinili prepoznatljivima naše autohtone poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Hrvatska je dosad na nacionalnoj razini zaštitila samo devet proizvoda (slavonski kulen-kulin, drniški i istarski pršut, torkul, cetinski sir, paški baškotin, dingač, paški sir i staru slavonsku šljivovicu), a zemlje poput Italije i Španjolske zaštitile su po 200, a Makedonija 40 proizvoda. . Novi Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda omogućuje hrvatskim proizvoðačima autohtonih proizvoda da imaju istu zaštitu kao i proizvoðači u zemljama Europske unije te da budu prepoznatljivi i konkurentni kako na domaćem tako i na europskom tržištu.

Autohtonost donosi dobit

Dobivanje spomenutih oznaka svakako je isplativo jer donosi povećanje dohotka proizvoðaču budući da takvi proizvodi pripadaju višim cjenovnim razredima, a na tržištu raste potražnja za autohtonim proizvodima posebne kvalitete. Usto, proizvodi su prepoznatljiviji što otvara mogućnost izvoza te pomaže razvoju turizma i ruralnih područja. Zahtjev za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda podnosi se Ministarstvu poljoprivrede. Oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla mogu nositi poljoprivredni proizvodi namijenjeni za prehranu ljudi, prehrambeni proizvodi i poljoprivredni proizvodi poput pletera, vune, esencijalnih ulja ili cvijeća. A kako postići prepoznatljivost, proizvoðači autohtonih proizvoda iz Dubrovnika i okolice mogli su naučiti na radionici "Kako brendirati autohtoni proizvod" koju je organizirala Gospodarska komora Dubrovnik u suradnji s Educamix centrom za razvoj ljudskih potencijala.

Kako stvoriti brend

"Autohtoni proizvod dolazi s izvora prirodnog, društvenog i kulturološkog nasljeða koje baštinimo iz davnih vremena i trebamo ga čuvati, održavati i razvijati. To je proizvod odreðenoga geografskog porijekla koji nosi sa sobom jedinstvenost područja i podneblja u kojem je nastao - svoju izvornost. Cilj je radionice pomoći našim ljudima koji svoj rad i trud ulažu u proizvodnju dobrih i kvalitetnih proizvoda, a ne znaju kako od njih stvoriti brend, što zapravo brend čini brendom te što i kako komunicirati s tržištem, odnosno krajnjim potrošačem", objašnjava Željko Popović, izvršni direktor marketinške agencije Media7 te suradnik i trener Educamixa iza kojega je 20-ak godina iskustva u tržišnom komuniciranju.

Svaki autohtoni proizvod nosi sa sobom jedinstvenu povijest područja iz kojeg dolazi. Da bi ga se učinilo prepoznatljivim i vrjednijim, treba ispričati njegovu priču kako bi se razlikovao od drugih istih ili sličnih proizvoda. Meðutim, napominje Popović, iako mnogi naši proizvoðači osjećaju da treba nešto poduzeti u tom smjeru, ne znaju točno ni što ni kako. Stoga, da bi postali svjesni važnosti brendiranja, netko im mora objasniti što to znači i koliko košta.

Utjecaj na turizam

"Biti prepoznatljiv na tržištu danas je imperativ. Prepoznatljivost se postiže definiranjem proizvoda, definiranjem atributa koji ga čine prepoznatljivim i drukčijim od drugih te definiranjem njegovih vrijednosti, drugim riječima brendiranjem", kaže Popović i dodaje da biti prepoznatljiv na tržištu znači i komunicirati s tržištem pa je zato važno što se i na koji način komunicira. Navodi da na tržištu Europske unije postoji više od 1000 zaštićenih autohtonih proizvoda koji pozitivno utječu na prepoznatljivost europskih regija i razvoj poljoprivrede, a s obzirom na broj gostiju tijekom sezone, takvi bi proizvodi mogli imati važni i u našoj turističkoj ponudi. Meðutim, ako je riječ o proizvodima koje posjetitelji mogu kupiti bilo gdje, kao što je danas slučaj u velikom broju suvenirnica, onda ne možemo govoriti o autohtonim proizvodima.

"Ekonomski učinak bio bi još bolji kada bi brendovi autohtonih proizvoda bili u harmoniji s brendovima regija u kojima nastaju. Tada bi to bile, iz perspektive gostiju i posjetitelja, zaokružene priče. Zato je vrlo važno s turističkog aspekta definirati državu, regije, gradove, mjesta i lokalitete kao turističke proizvode", zaključuje Popović.

Obilje izvornih proizvoda

Dubrovačko-neretvanska županija obiluje kvalitetnim proizvodima poput vina, maslinova ulja, delicija, soli i tradicionalnih suvenira koji u cjelokupnoj ponudi ostaju samozatajni. Meðu autohtonim proizvodima s dubrovačkog područja svakako treba izdvojiti stonsku kamenicu, koja je od davnina na trpezama europskih dvorova, a danas je nezamjenjiv gastronomski užitak ovih krajeva. Europska plosnata kamenica, Ostrea edulis, u svijetu se uspješno uzgaja samo u zaštićenom području Malostonskog zaljeva. Dubrovačka bijela malvasija bila je izuzetno cijenjena još u Dubrovačkoj Republici, kada se kao desertno vino prodavala na recept kao "lijek". Dokaz je tomu odredba iz 1424. godine kojom se odreðivala cijena pojedinih kategorija vina, a vinu malvasija iz Konavala dopuštala se cijena bez limita. Solana Ston, koja sol proizvodi na tradicionalan način, rukotvorine i čipke iz Dubrovnika i Konavala, maslinovo ulje te divlja, ljuta naranča tek čekaju da se iskoriste njihovi potencijali.