Zbog suše je već propalo više od pola posijanoga!

Katastrofa! Situacija je svakim danom sve gora. Od onog što se posadilo, više od polovice je propalo, a ono što nije, pitanje je i hoće li – kaže Zoran Kovač iz Odbora za povrtlarstvo HPK, ističući kako je nekoliko kapi kiše, koliko je prošlog vikenda palo na samo desetak posto hrvatskog područja, bilo dovoljno tek da se slegne prašina od suše.

Sa sadnjom većine povrtlarskih kultura zbog suša se na kontinentu kasni najmanje dva tjedna, a u Dalmaciji i mjesec dana. Ono što se sada trebalo brati u Istri je podbacilo i više od 80 posto, kržljavo je i nedovoljne gramaže. Trgovci, doznajemo, proizvoðačima čak vraćaju cvjetaču jer je lakša od 800 grama i uvoze je. Iz istih razloga proizvoðači iz okolice Zagreba glavicu salate prodaju im samo za 1,50 kuna. Zimske ratarske kulture, poput ozime pšenice i ječma, još se drže. Samo pet do šest litara po četvornome metru možda je i pomoglo onima koji su na vrijeme pognojili zemlju za njihovu prihranu, no s proljetnim će kulturama biti prava lutrija – kaže Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.

Apeli poljoprivrednika ministru Tihomiru Jakovini da im se prije isplate lanjski poticaji kako bi imali za proljetnu sjetvu, uslišeni su, ali ih nije uslišilo i nebo. Prema najavama meteorologa kiša bi na kontinentu ponovno mogla pasti u srijedu navečer, a u Dalmaciji dan poslije. No, i dalje to neće biti dovoljno za tvornicu pod vedrim nebom u kojoj suša već ulazi u 16. mjesec zaredom – i tek bi rujan, prema nekim najavama, trebao donijeti olakšanje.

Smrzle voćke

Laslo kaže kako bi kiša trebala padati danima da bi se popravile štete. No, kako se tome nitko ne nada, seljaci zbog suše dublje siju. Suncokret, primjerice, čak na 10 umjesto na tri centimetra, pa je pred osiromašenim seljacima jedna od najneizvjesnijih godina po pitanju uroda. Ako bude malo jače kiše, sjeme nikad neće proklijati nego će istruliti. Na Pagu zbog suše ovce gotovo nemaju što pasti te daju i 20 posto manje mlijeka. Procjenjuje se da bi paškog sira moglo biti čak 50 tona manje nego lani, a ugroženi su i mladi nasadi, posebice vinogradi i voćnjaci koji teže trpe sušu. A jučer je rascvjetale krošnje trešanja, krušaka, marelica i šljiva na području Jastrebarskog, Virovitice... pogodio mraz.

– Nikad se nije dogodilo da su voćnjaci stradali već početkom travnja. Suša je cvjetanje potaknula i dvadesetak dana ranije pa su štete na njima i stopostotne jer su smrzle plodnice cvjetova – kaže voćar Frane Ivković, ljutit na meteorologe što procjenjuju temperature na dva metra visine, a one su pri zemlji jučer bile i minus osam stupnjeva. Velike se štete zbrajaju i na jabukama, do 85 posto.