Kako je naveo Grivičić, licencirano je samo sedam silosa, što je nedostatno za sigurno uskladištenje svog ovogodišnjeg uroda pšenice.
- Smatramo da bi i ministar poljoprivrede trebao utjecati na vlasnike ostalih silosa da licenciraju svoje skladišne kapacitete, jer je to temelj i za burzu roba, koju od svih zemalja našeg okruženja jedino Hrvatska nema - rekao je Grivičić.

U Komori nisu zadovoljni ni načinom kako (ne)funkcionira skladišnica. Naglasio je i da se deset godina borio za skladišnicu, koja je donesena prije dvije godine, a lani i jamstveni fond u vrijednosti od 15 milijuna kuna, no unatoč tomu skladišnica nije zaživjela.

- U vrijeme kada cijene hrane rastu, zbog nefunkcioniranja skladišnice seljaci su svake godine na gubitku, a otkupljivači zaraðuju. Primjerice, lani u žetvi cijena pšenice bila je 1,20 kn/kg, a nakon pet mjeseci 2,20 kn/kg. Da je funkcionirala skladišnica, seljaci bi pšenicu uskladištili, a na temelju nje od banke dobili povoljne kredite i robu prodali kad to žele - izjavio je Grivičić, dodavši da su seljaci ovako izloženi manipulacijama velikih otkupljivača.

Bogdanović je naveo primjer Srbije, koja je, kako kaže, vrlo kvalitetno riješila skladišnicu. Srbijanski seljaci, naveo je, imaju prilike za uskladištenu robu dobiti kredit s tri posto kamate bez valutne klauzule i svoj urod prodati kad je cijena najviša. Brlošić se osvrnuo i na probleme oko pregovora koje vode s otkupljivačima pšenice.

- Veliki otkupljivači ne žele ni ove godine primjenjivati Pravilnik o kvaliteti pšenice, zbog čega su seljaci zakinuti, najviše na neplaćanju sitnih i polomljenih zrna i troškovima sušenja - rekao je Brlošić, zaključivši da se otkupljivači ponašaju kao država u državi.

Žetva pšenice mogla bi početi oko 10. srpnja. “Cijena pšenice sada je od 1,95 do 2 kn/kg, a u žetvi će vjerojatno cijena pasti. Jesenas je zasijano manje pšenice nego prijašnjih godina, i zbog vremenskih uvjeta ali i zbog skupog sjemena.

Očekuje se da bi urod mogao podbaciti i da pšenice neće biti ni za domaće potrebe jer klas izgleda dobro, ali nema sklopova”, kaže Grivičić i dodaje kako vjeruje da će na jesen zahvaljujući “farmerskom sjemenu” (koje će proizvesti sami farmeri, kao i u EU) biti zasijano više površina. Naveo je i da ovih dana Javna poljoprivredna savjetodavna služba dijeli seljacima letke s uputama kako postupati s “farmerskim sjemenom”.

Licencirani silosi temelj su za burzu roba, koju od svih zemalja okruženja jedino nema Hrvatska.