Najave

Poslije sjetve - novi prosvjedi!

OSIJEK - Nakon završetka proljetne sjetve seljaci bi mogli ponovno s traktorima izaći na ceste, izjavili su to jučer u Osijeku na konferenciji za novinare održanoj na središnjem osječkom trgu Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka i Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda.

Kako su obojica istaknuli, razloga za prosvjede je mnogo, a jedan od trenutno najvećih je što vel

iki dio seljaka zbog ovrha na računima još uvijek ne može do svojih poticaja.

- Vlada RH očito nije sposobna seljacima riješiti probleme s blokiranim računima na koje su im “sjeli” poljoprivredni poticaji. Smatramo da je nedopustivo da se ovrhama skida cijeli iznos. U zemljama EU, kojoj težimo, u blokadu može ići samo najviše do 30 posto od ukupnih primanja. Dio seljaka dobio je i manje iznose poticaja jer je Agencija za plaćanje primijenila modulaciju, koja je na snazi od 1. siječnja 2011. godine, na lanjske poticaje od preko 100.000 kuna za 7 posto, kazao je Mlinarić, te dodao da je još veći problem što veliki dio seljaka nije uopće niti dobio poticaje. Naime, kako je naveo Mlinarić, riječ je o manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ima) koji primaju više od 24.000 kuna potpora, a nisu lani ušli u sustav PDV-a.

Brlošić je naveo i kako je već pri kraju i strpljenje seljaka, koji su Ðakovštini predali pšenicu, na nagovor tadašnje uprave ju fakturirali, a do sada nisu dobili novac kako im je to obećao ministar poljoprivrede Petar čobanković.

Mlinarić i Brlošić osvrnuli su se i na otkupnu cijenu ovogodišnje pšenice ističući da joj cijena zbog previsokih inputa ne smije biti niža od 2,40 kn/kg. Istaknuli su i kako će tražiti da napokon profunkcionira Zakon o skladišnici kako bi seljaci bez straha mogli svoju pšenicu uskladištiti i prodati ju kad to žele.

SELJACI NISU ZA TAVANUŠ

Mlinarić je naveo i kako seljaci nisu za sjetvu tavanuše, već za sjetvu farmerovog sjemena koje treba biti pod kontrolom. - Meðutim, smatramo da seljacima treba pomoći da pojeftine proizvodnju. Prema našim procjenama, pšenicom je jesenas zasijano samo 90.000 ha površina, a da nije bilo sjetve tzv. tavanušom, ne bi bilo ni toliko, kaže Mlinarić, te napominje kako je trenutno pšenica na poljima u vrlo lošem stanju, rastom je vrlo niska, a na puno mjesta nije niti iznikla te je, dodaje, vrlo upitno hoće li je biti dosta za domaće potrebe.

Glas Slavonije

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish