Poslije sjetve - novi prosvjedi!

OSIJEK - Nakon završetka proljetne sjetve seljaci bi mogli ponovno s traktorima izaći na ceste, izjavili su to jučer u Osijeku na konferenciji za novinare održanoj na središnjem osječkom trgu Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka i Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda.

Kako su obojica istaknuli, razloga za prosvjede je mnogo, a jedan od trenutno najvećih je što vel iki dio seljaka zbog ovrha na računima još uvijek ne može do svojih poticaja.

- Vlada RH očito nije sposobna seljacima riješiti probleme s blokiranim računima na koje su im “sjeli” poljoprivredni poticaji. Smatramo da je nedopustivo da se ovrhama skida cijeli iznos. U zemljama EU, kojoj težimo, u blokadu može ići samo najviše do 30 posto od ukupnih primanja. Dio seljaka dobio je i manje iznose poticaja jer je Agencija za plaćanje primijenila modulaciju, koja je na snazi od 1. siječnja 2011. godine, na lanjske poticaje od preko 100.000 kuna za 7 posto, kazao je Mlinarić, te dodao da je još veći problem što veliki dio seljaka nije uopće niti dobio poticaje. Naime, kako je naveo Mlinarić, riječ je o manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ima) koji primaju više od 24.000 kuna potpora, a nisu lani ušli u sustav PDV-a.

Brlošić je naveo i kako je već pri kraju i strpljenje seljaka, koji su Ðakovštini predali pšenicu, na nagovor tadašnje uprave ju fakturirali, a do sada nisu dobili novac kako im je to obećao ministar poljoprivrede Petar čobanković.

Mlinarić i Brlošić osvrnuli su se i na otkupnu cijenu ovogodišnje pšenice ističući da joj cijena zbog previsokih inputa ne smije biti niža od 2,40 kn/kg. Istaknuli su i kako će tražiti da napokon profunkcionira Zakon o skladišnici kako bi seljaci bez straha mogli svoju pšenicu uskladištiti i prodati ju kad to žele.

Mlinarić je naveo i kako seljaci nisu za sjetvu tavanuše, već za sjetvu farmerovog sjemena koje treba biti pod kontrolom. - Meðutim, smatramo da seljacima treba pomoći da pojeftine proizvodnju. Prema našim procjenama, pšenicom je jesenas zasijano samo 90.000 ha površina, a da nije bilo sjetve tzv. tavanušom, ne bi bilo ni toliko, kaže Mlinarić, te napominje kako je trenutno pšenica na poljima u vrlo lošem stanju, rastom je vrlo niska, a na puno mjesta nije niti iznikla te je, dodaje, vrlo upitno hoće li je biti dosta za domaće potrebe.