Sve što trebate znati o kravljem ludilu

Bruxelles -EU neće zabraniti uvoz mesa iz Hrvatske, čak i ako se nakon testiranja u laboratoriju u Velikoj Britaniji potvrdi kravlje ludilo u Hrvatskoj. Na novoj izvanrednoj konferenciji za novinare ministar Petar čobanković otkrio je podrijetlo zaražene životinje. Ispostavilo se da je majka bolesne krave 1997. godine uvezena s još 1100 krava koje su davno završile u hrvatskim mesnicama. No, čobanković je naglasio da "zaraženo meso ne bi ni moglo doći do trgovina jer je naš sustav kontrole stoke i mesa sve bolji". Hrvatska agencija za hranu (HAH) upozorila je da je glavni izvor moguće zaraze za ljude konzumiranje tkiva mozga i leðne moždine te iznutrica bolesne životinje. U Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, gdje se nalazi u službenom posjetu, premijer Ivo Sanader izjavio je da će Vlada učiniti sve što treba da spriječi zarazu.

Vodeći hrvatski stručnjak za kravlje ludilo prof. dr. Mirko Jung u razgovoru za Jutarnji list izjavio je da ga čudi što sumnjiva krava nije imala nikakvih kliničkih znakova bolesti (pročitajte članak).


Najkasnije u srijedu, kad se obavi analiza u laboratoriju u Waybridgeu u Velikoj Britaniji, znat će se je li kravlje ludilo doista stiglo u Hrvatskoj.


Do tada, korisno je znati osnovne informacije o kravljem ludilu. Kliknite na ilustraciju s desne strane da biste je povećali. A evo i 20 pitanja i odgovora:


1. Što je kravlje ludilo?
Kravlje ludilo ili goveða spongiformna encefalopatija (GSE) je smrtonosna neurodegenerativna bolest goveda. Bolest se prvi put pojavila u Velikoj Britaniji 1985. godine, a slična je encefalopatiji kod ovaca.


2. Što je uzrokovalo pojavu kravljeg ludila?
Mesno koštano brašno dobiveno preradom strvina zaraženih ovaca koje se koristilo u prehrani goveda. Zaražene ovce preraðivane su u tvornicama koštanog brašna u goveðu hranu.


3. Zašto se bolest pojavila baš u Velikoj Britaniji?
Kad je prije 60-ak godina porasla cijena soje i ribljeg brašna kojima su hranili životinje, Britanci su počeli proizvoditi mesno koštano brašno iz klaoničkih otpadaka ovaca i goveda.


4. Koji su simptomi zaraze kod oboljelih životinja?
Dezorijentirane su i imaju problema s ravnotežom. Mogu pokazivati nervozu ili agresiju, davati manje mlijeka ili gubiti na težini, unatoč tome što neprestano jedu. Stanje se sve više pogoršava dok ne uginu.


5. Koliko je razdoblje inkubacije kod goveda?
Od dvije do pet godina, ali su poznati slučajevi bolesti u dobi od 20 mjeseci, ali i 17 godina.


6. Može li se bolest prenijeti s oboljele krave na tele?
U prirodnim uvjetima prenosi se u oko 10 posto slučajeva.


7. Kada su bolest pojavila kod ljudi?
Prvi slučaj zabilježen je u Velikoj Britaniji 1995. godine. Bolest je nazvana varijantom Creutzfeldt-Jakobove bolesti (vCJB) jer je vrlo slična rijetkom neurodegenerativnom oboljenju koje je opisano 1920. godine.


8. Koji su simptomi vCJB-a kod ljudi?
Prvi simptomi su zaboravnost, bezvoljnost, umor i poremećaji spavanja. Poslije se javlja grčenje mišića, poremećaji vida i sluha, depresija, napadi agresivnosti i bjesnila. Bolest je fatalna, a smrt nastupa u roku od dvije godine nakon pojave prvih simptoma. Bolesnici najčešće umiru od upale pluća.


9. Koliko je ljudi dosad umrlo od kravljeg ludila?
U Velikoj Britaniji su umrle 154 osobe, a šest je osoba preminulo u Francuskoj te po jedna u Italiji, Irskoj, Kanadi i SAD-u.


10. Kako se ljudi mogu zaraziti?
Jedući meso zaražene životinje, i to ponajprije mozak, iznutrice i leðnu moždinu.


11. Treba li se odreći govedinu?
Ne, ali treba izbjegavati iznutrice, mozak i leðnu moždinu jer se u njima nalaze uzročnici bolesti, tzv. prioni. Treba izbjegavati i mljevene proizvode od govedine poput hamburgera i kobasica.


12. Sadrži li mlijeko uzročnike zaraze?
Nema nikakvih dokaza koji bi to potvrdili pa se smatra da kod konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda nema rizika od zaraze.


13. Što je uzročnik kravljeg ludila?
Uzročnici bolesti su prioni, a za to je otkriće američki znanstvenik Stanley Prusiner 1997. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Prioni su čestice sitnije od virusa, izgraðene od vrlo otpornih bjelančevina.


14. Koliki je rizik zaraze za svakog pojedinca?
Malen, ali je nemoguće procijeniti stvarni rizik. U Velikoj je Britaniji procijenjeno da je svaki Britanac pojeo 80 obroka zaraženog mesa. Ipak, oboljelo je malo ljudi.


15. Prenosi li se kravlje ludilo dodirom?
Ne, nego konzumiranjem mesa zaražene životinje.


16. Može li se kravlje ludilo prenijeti transfuzijom krvi?
Da, u Velikoj je Britaniji dosad zabilježeno i nekoliko slučajeva zaraze putem transfuzije zaražene krvi.


17. Je li bilo slučajeva zaraze tijekom medicinskih zahvata?
Postoji sumnja da je u nekoliko slučajeva bolest prenesena ugradnjom tvrde moždane opne. Taj se oblik bolesti naziva jatrogenim.


18. Može li proizvoðač mesa jamčiti sigurnost?
Meso koje dolazi u ovlaštene mesnice pregledano je i testirano na kravlje ludilo. Treba izbjegavati kupnju mesa iz ilegalnih klaonica.


19. Kako se u Hrvatskoj testira govedina?
Testiranje se provodi na uzorcima životinja starijih od 30 mjeseci, a od 2001. do danas testirano je više od 72.000 uzoraka.


20. Je li kravlje ludilo opasno kao ptičja gripa?
Ptičja gripa neusporedivo je opasnija bolest. Uz preporučene mjere opreza, rizik od kravljeg ludila je minimalan. Ptičja gripa mogla bi postati velika opasnost u slučaju da virus mutira tako da se širi kontaktom meðu ljudima.

Prenosimo iz Jutarnjeg lista(Pripremili: Christian Balke i Tanja Rudež)