"Zbog špekulacija na vanjskim tržištima kapitala 2009. se dogodio znatan pad ratarskih proizvoda. Cijena pšenice u žetvi iznosila je oko 1,1 kunu po kilogramu u odnosu na 1,50 kuna prethodne godine. To je prouzročilo pad cijena mesa i mlijeka, a s obzirom na to da je riječ o sporijem procesu, te su posljedice vidljive u podacima za 2010.", pojašnjava Grivičić.

Navodi da su inputi u poljoprivrednoj proizvodnji u proteklih deset godina znatno porasli, što sve utječe na porast cijena. Primjerice plavi dizel je 2000. godine iznosio 2,60 kuna po litri, a danas je 5,30 kuna. Podaci za mineralno gnojivo pokazuju još strelovitiji skok: prije deset godina za tonu je bilo potrebno izdvojiti 1600 kuna, a danas 4800 kuna.

"Rast cijena žitarica iznosio je od 20 do 30 posto, a rast inputa u poljoprivrenoj proizvodnji više od 100 posto. Takva matematika je za poljoprivrednike znatno lošija nego prije", govori Grivičić. Cijene žitarica i ove će godine rasti, što će pratiti svjetske trendove, a takva će situacija biti i s mesom. "Prozvodnja energije iz hrane, inače sve prisutniji trend u svijetu, dovest će do porasta cijene hrane", navodi Grivičić.

Mato Mlinarić, predsjednik udruge Nezavisni hrvatski seljaci, smatra da neki trgovački lobiji umjetno diktiraju tržište, a vlada nema nikakve poljoprivredne politike. "Kod nas se nikad ne zna koliko čega ima u silosima. Prvo se sva pšenica izveze i netko dobro zaradi. Ne preostanu robne rezerve pa se pšenica mora uvesti i opet netko zaradi", navodi Mlinarić. Dodaje i da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje potiču uvoz stoke umjesto izvoza, čime se uništava stočni fond. "Cijena mesa će morati rasti jer će ponestati sirovine, primjerice neće se više moći uvoziti telad iz Rumunjske jer se i kod njih osjeća nedostatak", smatra Mato Mlinarić.