Za branje šparoga plaća 10.000 kuna

Njemačka je i jedina država s kojom Hrvatska ima meðudržavni sporazum te se posredovanjem državnih burzi svake godine zaposli približno pet tisuća nezaposlenih u branju šparoga, jagoda i drugim sezonskim poslovima u poljoprivredi, graðevini, ugostiteljstvu ili bolnicama.

Vrijedne ruke na mjesec mogu ubrati šparoga i za 10.000 kuna. Italija je i u krizi velika uvoznica radne snage te u godini izda oko 200.000 novih radnih dozvola i obnovi pola milijuna starih. Slovenija je, meðutim, nedavno zaustavila zapošljavanje stranaca jer su i njezini radnici bez posla. Hrvatska je takoðer srezala broj novih radnih dozvola za strance na 948 za rijetka deficitarna zanimanja koja ne može pokriti iz sve punije domaće burze rada. Iz Istre, Kvarnera i Dalmacije najčešće se regrutiraju kućne pomoćnice i njegovateljice starijih i nemoćnih osoba u Italiji. Erik Fabijanić, voditelj Ureda talijanskog sindikata INCA-CGIL u Rijeci, kaže da približno 8000 Hrvatica radi legalno, a još 10 do 12 tisuća povremeno i bez urednih papira. Ponuda poslova lošija je nego prije, a usprkos tome što je Hrvatska omogućila privatnim agencijama za zapošljavanje da posreduju i za inozemstvo, osobni kontakti i pomoć znanaca najčešći su i najpouzdaniji način pronalaska posla.

'Kad talijanske bolnice traže liječnike ili medicinsku sestru, u pravilu same ishoduju nostrifikaciju diploma i papire. Slično je i s drugim poslovima u metalskoj industriji, transportu, turizmu. Agencije koje u Hrvatskoj nude poslove najčešće krše talijanske zakone i radnicima ne osiguravaju vizu za rad, ističe Fabijanić. Poslodavac koji nudi legalan posao radniku mora dostaviti dozvolu za rad, radnik mora pečatom u putovnici potvrditi ulazak u EU, u roku od tri dana od početka rada prijaviti se na mirovinsko, a u roku od 7 dana regulirati boravak. Sve je drugo rad na crno', rekao je Fabijanić za Večernji list.