Bez pola hektara zemlje po kravi nema nove staje

Sukladno Operativnom programu razvitka govedarstva, u Hrvatskoj je u posljednjih pet godina podignuto oko 200 novih stočnih farmi, dok taj broj s novim i obnovljenim komercijalnim farmama iznosi oko 750 novih staja.

Ivan Katalinić, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne i savjetodavne službe, kaže da su se domaće stočne farme mogle graditi i iz sredstva SAPARD-a, ali da su uvjeti za njihovu gradnju, prema prvom pretpristupnom fondu EU-a, puno složeniji. Naime, za dobivanje sredstava iz SAPARD-a nužno je bilo da poljoprivrednik ima najmanje 20 krava u uzgoju, tisuću nesilica po turnusu, osiguran plasman poljoprivrednih proizvoda i dr.

Katalinić dodaje da HABOR i HAMAG, po 50 posto, daju jamstvo za Operativni program govedarske proizvodnje. Riječ je o povoljnim dugoročnim kreditima s četiri posto kamata, 50 posto povrata novca za složene investicije i dr. Dakle, nužno je jamstvo za legalizaciju njihove gradnje, što znači da budući vlasnici moraju imati najmanje pola hektara zemljišta po jednom uzgojnom grlu kako bi imali dovoljno hrane za potrebe farme.

Uz to, nova farma mora biti valjano gruntovno riješena. To znači da iznajmljene poljoprivredne površine ili one u koncesiji i najmu moraju bi evidentirane kod javnog bilježnika. Nove farme moraju udovoljiti i strogim ekološkim kriterijima, u prvom redu što se tiče zaštite podzemnih voda, što poskupljuje troškove njihove gradnje, žale se proizvoðači mlijeka.

Normalno je, kažu, da stočna farma, posebno ona s više krava, ne može biti u naseljenome mjestu. Ali njihovo obvezno izdvajanje iz dvorišta obiteljskih kuća na selu, što znači i veću potrošnju električne energije i vode, nije obvezno ni u zemljama EU-a. Kod nas su sve popularnije »poluotvorene« staje u kojima krave nisu vezane. Naime, do nedavno su krave uvezene iz Austrije, a u prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je čak 34.988 grla, davale manje mlijeka, ako su 24 sata gledale u zid.

Katalinić upozorava da postoji direktiva EU-a što se tiče stajskoga gnojiva, a koja kaže da farme po poljoprivrednoj površini ne mogu imati više od 210 kilograma čistog dušika. Ta se odredba odnosi i na svinjogojske i peradarske farme, koje bi posebno mogle doći na udar, ako ne budu imale dokumente za poljoprivredne površine u svom vlasništvu. Gradnja novih farmi, bez dozvole Bruxellesa, neće biti dopuštena nakon ulaska u Europsku uniju.

Sada pola milijuna grla, prije 18 godina više od 700.000
Broj goveda je ostao praktički nepromijenjen u posljednjih devet godina u Hrvatskoj. Riječ je o gotovo pola milijuna grla, dok je prije 18 godina ukupan broj goveda iznosio čak 756.813 grla. Broj registriranih mliječnih farmi iznosi 45.194. Gotovo 91 posto su farme do 10 grla, pri čemu je njihova prosječna veličina samo 3,2 grla. Ostalih 4411 farmi su veće od 10 krava, pri čemu je njihova prosječna veličina 22,4 krave po farmi.

Podzemne vode ugrožene u Slavoniji
Intenzivna poljoprivredna proizvodnja je u zemljama EU-a, nakon prometa i industrije, odmah pri vrhu ljestvice najvećih zagaðivača. Kod nas su podzemne vode zbog intenzivne poljoprivrede najviše ugrožene u Varaždinskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Podsjetimo, Hrvatska je po zalihama pitke vode, čiji je i neto izvoznik, peta zemlja u Europi i 36 zemlja u svijetu. S druge strane, govedarsko je najznačajnija stočna grana, potom svinjogojstvo, dok je značajna i domaća proizvodnja u peradarstvu, a slabije je zastupljeno ovčarstvo i kozarstvo.