Najave

'Imate više od milijun hektara zemlje koja je neobraðena, hitno je iznajmite!'

ZAGREB - Hrvatski poljoprivredni sektor prevelik je i neučinkovit u odnosu na druge europske zemlje, upozorava se u najnovijem izvješću Svjetske banke o našoj zemlji.

Udio poljoprivrednika u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj je meðu najvećima u Europi jer poljoprivreda u nas zapošljava čak 14,2 posto radne snage. S druge strane, poljoprivreda stvara 7,4 posto nacionalnog dohotka, što je razmjerno malo ako se u obzir uzme broj zaposlenih, ali znatno više nego u Europskoj Uniji.

Meðu članicama EU veći postotak poljoprivrednog stanovništva od Hrvatske imaju samo Poljska (15,8 posto) i Rumunjska (30,6 posto), a poljoprivreda više sudjeluje u nacionalnom dohotku jedino u Rumunjskoj (10,5 posto) i Bugarskoj (8,5 posto).


No, učinkovitost hrvatske poljoprivrede daleko je od one u novim članicama EU, a još više zaostajemo ako se usporedimo sa starim članicama koje, iako imaju visoko razvijen poljoprivredni sektor, u poljoprivredi zapošljavaju čak četiri puta manje ukupnog broja zaposlenih. Tako, primjerice, u poljoprivrednom sektoru Velike Britanije radi samo 1,4 posto zaposlenih, koji obraðuju znatno veće poljoprivredne površine od onih u Hrvatskoj.

Koliko su slabi rezultati poljoprivrednog sektora u nas, vidi se i iz podataka prema kojima dodana vrijednost po poljoprivrednom radniku u Hrvatskoj iznosi samo 10.929 američkih dolara.

Istodobno je prosječni poljoprivrednik u starim članicama EU ostvario gotovo trostruko veću dodanu vrijednost od prosječnog hrvatskog poljoprivrednika, čak 29.275 dolara.

Analiza Svjetske banke dolazi u trenutku kad seljaci svako malo prosvjeduju i blokiraju prometnice te se žale na nedovoljnu potporu države. Stručnjaci ih, s druge strane, upozoravaju da pokušaju otkloniti vlastite nedostatke te da se okrenu proizvodnji drugih kultura, a ne samo pšenice.

Razlozi slabih poljoprivrednih rezultata u Hrvatskoj su prije svega usitnjenost zemljišta, ali i neiskorištenost velikog dijela površina. Prosječna veličina imanja u nas je 1,9 hektara, a samo jedan posto obiteljskih gazdinstava veće je od 20 hektara.

Glavni razlog fragmentiranosti zemljišta u Hrvatskoj su, smatraju u Svjetskoj banci, zakoni o nasljeðivanju, koji dopuštaju daljnju podjelu poljoprivrednih parcela čak i kada one postanu tako male da su gospodarski neodržive.

Dodatni problem za poljoprivredu proizlazi iz činjenice da je trećina od ukupno 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina u vlasništvu države. U privatnom je vlasništvu preostalih 1,8 milijuna hektara, no čak 41 posto tih površina, ili više od 0,75 milijuna hektara, leži neobraðeno i predstavlja mrtvi kapital.

Hrvatska agrarna struktura, s visokim stupnjem fragmentiranosti zemljišta i prosječno malom veličinom poljoprivrednih gospodarstava, nije prikladna za današnju globaliziranu meðunarodnu ekonomiju.

U Svjetskoj banci Hrvatskoj stoga preporučuju da se ugleda na Slovačku gdje se više od 90 posto poljoprivrednog zemljišta koristi na temelju sporazuma o najmu.

Iznajmljivanje poljoprivrednog zemljšta omogućava obraðivanje zemljišta na velikim i objedinjenim parcelama. Korist od toga imaju i država i vlasnici parcela koji ih ne obraðuju, a njihovim bi iznajmljivanjem mogli zaraditi.

Grivičić: Kažnjavati one koji ne obraðuju svoje zemljište

- Protiv problema nekorištenja poljoprivrednog zemljišta država bi se, kao u Francuskoj ili Švedskoj, trebala boriti kaznama. One bi natjerale ljude da iznajme poljoprivredno zemljište ili da ga sami počnu obraðivati - rekao je Darko Grivičić, član Hrvatskog seljačkog saveza. Rješenje za hrvatsku poljoprivredu on vidi i u boljoj politici poticaja, takoðer prema uzoru na EU.

Tamo su, kaže, uz izravne poticaje koji postoje u Hrvatskoj, uobičajeni i dodatni poticaji koji se ne iskazuju kao poljoprivredni, ali koje uglavnom koriste poljoprivrednici.

Državno uplitanje

Grivičić je i protiv toga da država seljacima propisuje koja mineralna gnojiva i sjeme moraju koristiti jer je ta mjera namijenjena zaštiti neučinkovitih i skupih domaćih tvrtki, poput Petrokemije. Posljedica toga su i skuplji poljoprivredni proizvodi.

I druge kulture

- U našoj poljoprivredi dominira proizvodnja pšenice, a druge kulture su zapostavljene. Zato se u Hrvatskoj i gomila višak pšenice s kojom ne znamo što ćemo - napomenuo je Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisena.

Hrvatskoj je, prema njegovu mišljenju, nužno uvoðenje tržišnih odnosa u poljoprivredni sektor. Nadalje, nemamo sagraðen sustav navodnjavanja. Prevelika je uloga sive ekonomije u agraru jer se mnogi tom djelatnošću bave kao sporednom, nakon što drugdje odrade radno vrijeme.

Jutarnji.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish