Zadruga iz Velikih Zdenaca izvozi 99 posto proizvodnje

U Hrvatskoj danas ima manje zadruga, prije svega onih poljoprivrednih, nego prije sto godina. No, braniteljskih zadruga je samo u posljednjih šest godina osnovano 348, a u njima radi gotovo 4000 hrvatskih branitelja te još 2500 kooperanata. Zvonko Sesar, iz braniteljske zadruge »Eko pleter«, kaže da su hrvatski ratni veterani snažno podržali Vladin program poticanja osnivanje braniteljskih zadruga. Dodaje da hrvatska zemlja stoji zapuštena i napuštena, a kroz tržišnu nišu ekološkog bilja, jer domaće poljoprivredno zemljište nije zagaðeno, udruženi zadrugari-branitelji i njihovi kooperanti žele obnoviti zapušteno zemljište.

Tri braniteljske zadruge, kaže Sesar, kupile su kod Požege 28,6 hektara poljoprivrednog zemljišta, a samo ove godine 11 hektara. »Obavili smo prvo oranje, a uz stručnu pomoć Agronomskog fakulteta iz Zagreba, tamo ćemo uzgajati tri vrste šljive, od konzumnih, šljiva za džemove do rakije šljivovice«, kaže Sesar. Osim sa šljivama, udruženi branitelji bi se htjeli baviti uzgojem američkih borovnica i brusnica, ali i drugog voća i povrća kao što su kupine i maline. Uz to, braniteljske zadruge planiraju i podizanje kukuruza, eteričnih ulja, matičnjaka i drugog ekološkog bilja.

Uz ekološku poljoprivredu, ima braniteljskih zadruga, koje su važne i zbog resocijalizacije hrvatskih branitelja, koje se bave i ekološkim turizmom. Sve to kako bi se bolje povezala zelena i plava njiva, odnosno poljoprivreda i turizam. Sesar optimistično najavljuje zajedničku nabavu poljoprivrednih strojeva, ali i skladišnih prostora i hladnjača, preko braniteljskih zadruga koje su uspjele povezati branitelje iz Zagreba i Okučana, a nema razloga da se ne uključe i branitelji iz Dalmacije. Nažalost,»strojni prsteni«, koji su odavno poznati, na primjer u Austriji, kod nas nikada nisu saživjeli, iako domaća poljoprivreda muku muči sa zastarjelom poljoprivrednom mehanizacijskom.

Sesar najavljuje i osnivanje zajednice braniteljskih zadruga, njih desetak, pod nazivom »Barun Trenk u Pleternici«. Cilj je pokrenuti proizvodnju tradicionalnih prehrambenih proizvoda, odnosno komercijalizirati ih kroz izvoz u turističke svrhe, jer je domaće tržište zasićeno. Dejan Šulog, iz braniteljske zadruge »Zlatna gruda« iz Velikih Zdenaca, kaže da je prije tri godine pokrenuo proizvodnju egzotičnih buter tikvica. Ove godine planira izvesti od 600 do 700 tona tikvica, nakon što je lani izvezao 500 tona, a prije dvije godine 340 tona.

»Krenuli smo s pokusne tri tone tikvica, a danas izvozimo 99 posto proizvodnje«, kaže Šulog. Ideju da se uopće počne baviti tikvicama Šulog je dobio na najvećem svjetskom sajmu voća i povrća u Njemačkoj.

»Tamo smo vidjeli da gotovo nema takve proizvodnje u Europi, odnosno da se nešto malo jestivih tikvica, koje nisu roba za masovnu potrošnju, proizvodi u Portugalu, Grčkoj i Italiji, a da se veći dio uvozi. Naša je prednost, osim blizine nizozemskog tržišta veleprodaje, gdje tikvice dolaze za četiri dana, a onda se prodaju putem trgovačkih lanaca diljem Europe, fizički rad. Naime, nema mjesta za poljoprivrednu mehanizaciju u proizvodnji tikvica«, kaže Šulog. U jednoj godini ima dvije do tri berbe tikvica, ovisno o vremenskim uvjetima. Tikvice se mogu brati i u listopadu, ako nema mraza.

Šulog se bavi i proizvodnjom krumpira, a ove godine će ga imati 30 posto manje u odnosu na lani. Uzda se u dobru suradnju, odnosno plasman krumpira na domaće tržište kroz trgovački lanac Plodine s kojim dobro suraðuje od prošle godine. »Zlatna gruda« ima sedam zadrugara, te još 10 do 15 kooperanata. »Proizvodnja mora biti za poznatoga kupca«, kaže Šulog. No, u mutnim poduzetničkim vodama ni udruženim braniteljima ne cvjetaju uvijek ruže. Šulog kaže da još nisu naplatili tikvice koje su lani izvezli u Sloveniju.

Preko zadruga lakše do novog posla
Vlada je ovih dana uručila potpore za zapošljavanje za 66 braniteljskih zadruga, koje su dokaz da branitelji hoće i znaju raditi te pridonijeti rješavanju gospodarske krize. Do sada je u osnivanje braniteljskih zadruga utrošeno više od 30,7 milijuna kuna. Devet zadruga dobilo je novu potporu za vrijedan posao koji rade, a braniteljima su na raspolaganju i tri referalne zadruge diljem Hrvatske da i dalje pomognu, jer nije lako uskočiti u poduzetničke cipele. član Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja Petar Lovrić kaže da nije istina da pola milijuna hrvatskih branitelja uživa povlastice i ne radi, odnosno da nisu zainteresirani za posao, jer 400.000 branitelja radi i stup su hrvatskog društva. Braniteljske zadruge su uspjele ući u suradnju s Podravkom, s kojom je već dogovoren plasman zadrugarskih proizvoda, te se na jesen mogu očekivati i novi gospodarski projekti.

Poduzetništvo je avantura koja traži hrabrost u usvajanju novih znanja i radnih navika, iako neće svi uspjeti. Važno je zato da zadruge imaju što više kooperanata, što im daje smisao da ne prerastu u trgovačka društva. Osim toga, s većim brojem članova zadruge će lakše osvojiti sve zahtjevnije tržište.