Najave

Sir, vrhnje i kulen - aduti za tržište EU

  • Ispis
Istarski i dalmatinski pršut, torkul za maslinovo ulje, paški i cetinski sir, paški baškotin, slavonski domaći kulen, stara slavonska šljivovica i dingač prvih je devet zaštićenih autohtonih prehrambenih proizvoda, hrvatskih aduta za Europsku uniju. Svi imaju zaštitu zemljopisnog podrijetla ili zaštitu izvornosti koju su proteklih godina dobili u Zavodu za intelektualno vlasništvo, a od ove godine u ovlasti su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.Potvrdu o izvornosti ondje već čeka i krčki sir, a uskoro će, uvjereni su, i domaći sir i vrhnje, med, lički krumpir, zelje Zagrebačke županije, samoborska salama... doći na red.

No kako bi nas predstavljali na tržištu EU - i postigli dobru cijenu, bolju tržišnu poziciju i prepoznatljivost i izvan hrvatskih granica - svi će od 1. studenog morati proći i propisanu zakonsku proceduru, usklaðenu s EU. Država im je, tvrde u ministarstvu, u postupku ujednačavanja spremna pomoći i poticajima.

Kako bi se zaštitili legalni proizvoðači, a i sami potrošači, proizvoðačima autohtonih proizvoda već sada se pripremaju tri vrste poticaja - za uzgoj svinja težih od 200 kg, 25 posto nepovratnog novca od ukupne investicije za nabavu opreme i modernih pogona za proizvodnju, a treći je jamstvo HBOR-a i HAMAG-a za povoljniju kreditnu liniju uz četiri posto kamata.

Od njih se pak traži da prihvate vrlo rigorozan postupak označavanja prema EU-ovoj praksi i standardima te se i za devet već potvrðenih proizvoda ponovno moraju podnijeti zahtjevi za njihovom preregistracijom. Potom slijedi procedura registracije proizvoda u EU, koja može potrajati i pet godina, kaže Mladen Pavić, glasnogovornik ministarstva.

- Upravo stoga, o siru, maslinovu ulju, kulenu... vodit će se računa još u sklopu pregovora za pridruživanje EU. Od deset novih članica EU, to su napravili još samo česi, koji su u sklopu pregovora zaštitili dvije nacionalne vrste piva - drugi nitko - objašnjava Pavić. Pri podnošenju zahtjeva za oznaku izvornosti ključnu će ulogu imati udruženja proizvoðača ili preraðivača, kojima će biti povjeren i nadzor kakvoće izvornih prehrambenih proizvoda. Operativnim planom koji će se uskoro početi provoditi, od slavonskog kulena se, primjerice, planira stvoriti izvozni brand kao što su to uspješno učinili Talijani i Španjolci sa svojim pršutima Prosciutto Toscano, Pharma ili Serrano.

Oko sira i vrhnja, tradicionalnog proizvoda koji na zagrebačke tržnice donose "kumice" iz čitave sjeverozapadne Hrvatske, sve donedavno su se pak lomila koplja (ne)stručnjaka. Kad bi se poštovali svi fitosanitarni i ostali rigorozni uvjeti EU, nema nikakve prepreke da i oni ne osvanu na zajedničkom tržištu Europe. No, danas su potrošači educirani, znaju što žele i spremni su platiti samo kvalitetan i zdravstveno siguran proizvod, dok trenutačno stanje u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda nije blistavo.

Imamo najviše mlijeka najlošije, treće kategorije, objašnjava Pavić, a naðe se i onog s milijunima mikroorganizama, kakvim se ni svinje ne mogu hraniti. Takvi proizvodi sigurno ne mogu konkurirati EU te je očito da će se još puno toga trebati mijenjati - i usklaðivati.

Prenosimo iz Večernjeg lista; autor: Jolanda Rak Šajn

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish