Odzvonilo malverzacijama s poljoprivrednim zemljištem

 Novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, koji je Vlada usvojila na prošlotjednoj sjednici, spriječit će se zloporabe, posebno prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, kojeg ukupno ima 2,69 milijuna hektara, od čega je 1,8 milijuna u privatnom vlasništvu, a država raspolaže s ukupno 890.124 hektara.

Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka, kaže da nikome država neće braniti da proda svoju zemlju ako želi, no pravom prvokupa, putem Agencije za poljoprivredno zemljište, želi se spriječiti mogućnost manipulacije, odnosno prenamjene poljoprivrednog zemljišta. Dodaje da se ne smije dogaðati da netko kupi poljoprivredno zemljište i proda ga, nakon prenamjene u graðevinsko i slično, po višestruko većoj cijeni. Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji će biti donesen do kraja godine, definira kriterije po kojima obiteljsko gospodarstvo i tvrtke mogu doći do poljoprivrednog zemljišta: kupnjom, zakupom ili koncesijom.
Programi gradova i općina, koji su osnova za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, zasad je obuhvaćeno ukupno 532.602 hektara. Njime je za prodaju planirano 219.005 hektara, a do sada je prodano samo 38.189 hektara ili 17 posto od ukupno planiranog.
A prodaju poljoprivrednog zemljišta nužno je povećati, jer poljoprivrednici nisu skloni podizati nasade, posebno voćnjake, vinograde i maslinike, na tuðoj zemlji. Primjerice, samo u središnjoj Istri ima oko 1000 hektara državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta za koje 10 godina nije raspisan nikakav natječaj, a interes postoji.
No, to je moguće postići tek kada se sredi zemljišno-knjižno stanje, za što je potrebna geodetska izmjera, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu, što je dugotrajan i skup proces.
Jedinice lokalne samouprave, barem one agilnije, zbog toga takve površine za prodaju daju u zakup do sreðivanja zemljišno-knjižnog stanja. Za prodaju je još ostalo 180.816 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Programima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za zakup je planirano 122.710 hektara, a do sada je dano u zakup 61.599 hektara ili 50 posto od ukupno planiranog, dok je za koncesiju planirano 123.609 hektara, a do sada je dano u koncesiju ukupno 53.389 hektara ili 43 posto od planiranog. Od početaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem (od 1995. godine) do sada zaključeni su ugovori za 282.095 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Najviše površina dano je u zakup - 56 posto, prodano je 23 posto, a u koncesiju je dano 19 posto zemljišta.
Tradicionalno slaba prodaja poljoprivrednog zemljišta, posebno u državnom vlasništvu, rezultirala je vrlo malim i usitnjenim poljoprivrednim posjedima koji u prosjeku iznose samo 2,4 hektara. Kod 182.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz Upisnika poljoprivrednika taj prosjek iznosi 6,7 hektara, dok je prosjek u zemljama EU-a veći od 20 hektara.

Iako je i dosad postojala mogućnost da jedince lokalne samouprave kazne one koji zapuštaju, odnosno ne obraðuju poljoprivredno zemljište, dosad gotovo nitko nije kažnjen za držanje zemlje u korovu. Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu predviða za neobraðivanje zemlje dulje od godinu dana kaznu za pravnu osobu od 10.000 do 30.000 kuna, fizičke osobe od 500 do 15.000 kuna. Za onečišćenje zemljišta kazne su od 2000 do 100.000 kuna, a za skidanje oraničnog, odnosno humusnog sloja s poljoprivrednog zemljišta, ako je ono provedena bez dokaza o osloboðenju od naknade, plaćaju kazne od 5000 do 500.000 kuna.

Vjesnik